Zahtijevati ili zahtjevati? – Kako se piše?

Mnogim govornicima hrvatskog jezika nedoumica između riječi “zahtijevati” ili “zahtjevati” predstavlja čestu pravopisnu dilemu. Razlika između ovih dviju riječi nije uvijek jasna, a njihova pogrešna upotreba čest je slučaj u svakodnevnoj komunikaciji.

Pravilna riječ u hrvatskom standardnom jeziku je “zahtijevati”, dok oblik “zahtjevati” ne postoji kao standardni glagol. Glagol “zahtijevati” povezan je s imenicom “zahtjev”, ali pri tvorbi glagolskog oblika dolazi do glasovne promjene – ubacuje se “ije” umjesto “je”.

Poznavanje pravilne upotrebe ovih riječi ukazuje na jezičnu kompetenciju i poštivanje pravopisnih pravila. Koje su još jezične zamke povezane s ovim glagolom i kako ih izbjeći u različitim kontekstima? Odgovori slijede u nastavku članka.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno pisanje glagola “zahtijevati” temelji se na osnovnim pravilima hrvatske gramatike. Ovaj glagol pripada četvrtoj vrsti glagola s infinitivnom osnovom na -iva. Konjugira se prema obrascu: zahtijevam, zahtijevaš, zahtijeva, zahtijevamo, zahtijevate, zahtijevaju. U infinitivu zadržava karakteristično “ije” kao dio jezgrene strukture glagola.

Konjugacija glagola “zahtijevati” ne uključuje oblik “zahtjevati” ni u jednom gramatičkom obliku. Važno je napomenuti da imenica “zahtjev” i glagol “zahtijevati” imaju povezanu, ali različitu glasovnu strukturu zbog povijesnih glasovnih promjena i različitih tvorbenih pravila. Ovo razlikovanje nije iznimka, već dio sustavnih pravila hrvatskog standardnog jezika.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U svakodnevnoj komunikaciji često se susrećemo s pogrešnim pisanjem glagola “zahtijevati”. Evo nekoliko primjera koji jasno pokazuju razliku između pravilnog i nepravilnog oblika:

Točno:

  • Studenti zahtijevaju bolje uvjete studiranja.
  • Posao zahtijeva potpunu predanost.
  • On zahtijeva poštovanje svojih prava.
  • Mi smo zahtijevali odgovore na naša pitanja.
  • Oni će zahtijevati veće plaće.

Netočno:

  • Studenti zahtjevaju bolje uvjete studiranja.
  • Posao zahtjeva potpunu predanost.
  • On zahtjeva poštovanje svojih prava.
  • Mi smo zahtjevali odgovore na naša pitanja.
  • Oni će zahtjevati veće plaće.

Zapamtite, imenica je “zahtjev”, ali glagol je uvijek “zahtijevati”, nikad “zahtjevati”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!