Zadaci ili zadatci? – Kako se piše?

Pravopisna dilema između oblika “zadaci” ili “zadatci” često zbunjuje govornike hrvatskog jezika. Ova nedoumica proizlazi iz različitih pravila o pisanju imenica koje završavaju na -tak, -dak i -tac u množini.

Pravilni su oblici i “zadaci” i “zadatci”, no njihova uporaba ovisi o kontekstu i jezičnoj tradiciji. Hrvatski pravopis prihvaća oba oblika, pri čemu se “zadaci” češće koristi u svakodnevnoj komunikaciji, dok se “zadatci” ponekad javlja u formalnijim tekstovima i tradicionalnijim jezičnim pristupima.

Ovo pravopisno pitanje predstavlja zanimljiv primjer kako hrvatski jezik dopušta određenu fleksibilnost unutar svojih normativnih okvira. Dvojni oblici poput ovog svjedoče o živosti i razvoju jezika kroz različite povijesne i kulturne utjecaje.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom jeziku pitanje ispravnog pisanja oblika “zadaci” i “zadatci” rješava se kroz pravila o jednačenju suglasnika po zvučnosti. Oblik “zadaci” nastaje pojednostavljivanjem skupine “dt” u “d” što je uobičajeno u govornom jeziku, dok oblik “zadatci” zadržava korijen riječi “zadatak” u potpunosti.

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje navodi da su oba oblika standardna i pravilna. Jezikoslovci pritom ističu kako se radi o morfološkom i fonološkom pristupu pisanju – “zadatci” predstavlja morfološki pristup koji čuva vidljivost tvorbenih dijelova riječi, a “zadaci” fonološki koji odražava izgovor.

Pri službenom pisanju, osobito u akademskim i službenim dokumentima, češće se susreće oblik “zadatci”, dok u svakodnevnoj komunikaciji i neformalnom pisanju prevladava kraći oblik “zadaci”.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Za pravilno pisanje riječi “zadaci” i “zadatci” potrebno je razumjeti kontekst uporabe. Evo nekoliko primjera koji ilustriraju ispravnu i neispravnu uporabu:

Točno:

  • Učenici su riješili sve zadatke na ispitu.
  • Profesorica je zadala zadatke za domaću zadaću.
  • Zadaci su raspoređeni po težini.
  • U udžbeniku su navedeni zadatci za vježbu.
  • Izvršni odbor rasporedio je zadatke među članovima.

Netočno:

  • Učenici su riješili sve zadatci na ispitu. (Treba biti: zadatke)
  • Profesorica je zadala zadaci za domaću zadaću. (Treba biti: zadatke)
  • Zadatci su raspoređen po težini. (Treba biti: raspoređeni)
  • U udžbeniku su navedeni zadaci za vjezbu. (Vježba se piše s “ž”)

Kod sklonidbe oba oblika uvijek se koristi osnova “zadatk-” (npr. zadataka, zadacima), što potvrđuje da su obje inačice u nominativu množine prihvatljive u standardnom hrvatskom jeziku.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!