Za sad ili zasad? – Kako se piše?

Hrvatski jezik često postavlja izazove čak i izvornim govornicima. Među njima je i dilema kako pravilno pisati “za sad” ili “zasad” – dva izraza koja mnogi koriste naizmjenično bez razumijevanja njihove različite upotrebe.

“Za sad” i “zasad” nisu istoznačnice u hrvatskom standardnom jeziku. “Za sad” je prijedložni izraz koji označava vremensko razdoblje za koje nešto vrijedi, dok je “zasad” prilog koji znači “do ovog trenutka” ili “privremeno”.

Pravilno razlikovanje ovih izraza može znatno poboljšati jezičnu kompetenciju i pismenost. Njihova pravilna upotreba nije samo pitanje pravopisa, već i preciznosti izražavanja koja odražava dublje razumijevanje jezika.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno razlikovanje izraza “za sad” i “zasad” ključno je za točnost hrvatskog jezika. Jezikoslovci jasno definiraju ove pojmove prema njihovoj gramatičkoj ulozi. “Za sad” predstavlja prijedložno-imeničku vezu gdje “za” funkcionira kao prijedlog, a “sad” kao imenica koja označava vremensko razdoblje. Nasuprot tome, “zasad” je prilog koji izražava privremeno stanje ili situaciju do trenutka govorenja.

Pravopis hrvatskog jezika potvrđuje ovu distinkciju, naglašavajući da se “za sad” piše odvojeno kada govorimo o specifičnom vremenskom okviru, dok se “zasad” piše sastavljeno kada označava privremenost radnje ili stanja. Standardni hrvatski jezik inzistira na ovoj razlici radi preciznosti izražavanja.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Izrazi “za sad” i “zasad” često se miješaju u svakodnevnoj uporabi. Pravilno pisanje ovih izraza ovisi o njihovom značenju u rečenici.

Točno pisanje “za sad”:

  • “Ostavi to za sad, riješit ćemo to kasnije.”
  • “Za sad nemamo više informacija o tom slučaju.”
  • “Spremi ove dokumente za sad, trebat će nam sutra.”

Točno pisanje “zasad”:

  • “Zasad ne planiramo mijenjati radno vrijeme.”
  • “Zasad su rezultati istraživanja ohrabrujući.”
  • “Ne mogu ti dati konačan odgovor, zasad samo nagađamo.”
  • ❌ “Zasad ćemo ostaviti ovdje, a sutra premjestiti.” (ispravno: za sad)
  • ❌ “Za sad nemamo nikakvih problema s novim sustavom.” (ispravno: zasad)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija

Dijelo ili Djelo? – Kako se piše?

Hrvatski jezik obiluje pravopisnim izazovima koji često zbunjuju čak i iskusne govornike. Među najčešćim nedoumicama nalazi se razlikovanje riječi "dijelo" i "djelo" koje, unatoč sličnom izgledu, imaju potpuno različita značenja i gramatičku opravdanost. Riječ "djelo" je ispravna hrvatska riječ koja označava nešto što je stvoreno, učinjeno ili proizvedeno, poput umjetničkog djela, književnog djela
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!