Uspijela ili uspjela? – Kako se piše?

Hrvatski jezik često stavlja svoje govornike pred gramatičke dileme koje zbunjuju čak i najiskusnije filologe. Jedna od takvih nedoumica je upotreba riječi “uspijela” ili “uspjela” – pravilno pisanje glagolskog pridjeva radnog za ženski rod glagola “uspjeti”.

Obje varijante, “uspjela” i “uspijela”, smatraju se pravilnima u standardnom hrvatskom jeziku. Prva varijanta “uspjela” pripada zapadnoj novoštokavštini i tradicionalno se više koristi u hrvatskoj jezičnoj praksi, dok je oblik “uspijela” karakterističniji za istočnu novoštokavštinu.

Razlika između ovih dviju inačica predstavlja zanimljiv primjer jezične evolucije i regionalne varijacije unutar hrvatskog standardnog jezika, otkrivajući slojevitost povijesnog razvoja hrvatskog jezika kroz stoljeća.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom jeziku oba oblika glagolskog pridjeva radnog “uspjela” i “uspijela” gramatički su ispravna. Dvostrukost ovih oblika objašnjava se kroz pravila o jotaciji i povijesni razvoj jezika. Kod glagola koji završavaju na -jeti (poput uspjeti), u standardnom hrvatskom jeziku dopuštena su oba oblika za ženski rod.

Hrvatski jezični portal i pravopisi priznaju ovu dvojnost, što potvrđuje legitimnost obaju oblika. Međutim, u formalnoj komunikaciji i službenim dokumentima češće se koristi oblik “uspjela”. Regionalne razlike važan su faktor u odabiru oblika – “uspjela” dominira u zapadnim područjima Hrvatske, dok je “uspijela” učestalija u istočnim krajevima.

Važno je napomenuti da ova pravopisna dvostrukost ne predstavlja pogrešku, već jezično bogatstvo koje odražava složenost hrvatskog jezičnog razvoja.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilna upotreba glagolskog pridjeva radnog “uspjela” ili “uspijela” vidljiva je u različitim kontekstima. Obje varijante su jezično ispravne, ali njihova upotreba često varira regionalno.

Točno:

  • Ona je uspjela položiti ispit iz matematike.
  • Njezina predstava je uspjela privući brojnu publiku.
  • Ana je uspijela ostvariti svoj cilj unatoč preprekama.
  • Kompanija je uspjela povećati profit u prvom kvartalu.

Točno također:

  • Ona je uspijela položiti ispit iz matematike.
  • Njezina predstava je uspijela privući brojnu publiku.
  • Ana je uspijela ostvariti svoj cilj unatoč preprekama.
  • Kompanija je uspijela povećati profit u prvom kvartalu.

Ova dvojakost ne predstavlja pogrešku, već pokazuje bogatstvo i fleksibilnost hrvatskog standardnog jezika, odražavajući različite lingvističke tradicije koje koegzistiraju u standardnom jeziku.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!