Ubuduće ili u buduće? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad zbunjuje čak i iskusne govornike kada je riječ o pisanju određenih izraza. Jedan od češćih izvora nedoumica je pitanje piše li se pravilno “ubuduće” ili “u buduće”.

“Ubuduće” je pravilan oblik koji se piše zajedno kao jedna riječ kada označava prilog sa značenjem “od sada nadalje” ili “u vremenu koje dolazi”. Izraz “u buduće” pisan odvojeno gramatički je neispravan u standardnom hrvatskom jeziku.

Pravilno razlikovanje ovih izraza nije samo pitanje pravopisa, već i jasnoće izražavanja. Poznavanje točnih pravila omogućuje preciznu komunikaciju i svjedoči o jezičnoj kompetenciji govornika u svakodnevnom i profesionalnom okruženju.

Ispravno gramatičko pisanje

Hrvatska pravopisna pravila jasno definiraju da se “ubuduće” piše sastavljeno. Ovaj prilog označava vremenski odnos i znači “od sada nadalje” ili “od ovog trenutka pa dalje”. U standardnom hrvatskom jeziku ne postoji opravdanje za rastavljeno pisanje “u buduće”, što je česta pogreška među govornicima. Prema Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, “ubuduće” pripada skupini priloga koji su nastali srastanjem prijedloga i imenice, gdje je došlo do značenjske promjene u odnosu na izvorni izraz. Pravilno pisanje ovog izraza pomaže u jasnoći komunikacije i odražava poznavanje jezičnih normi.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno pisanje riječi “ubuduće” ključno je za ispravnu hrvatsku komunikaciju. Riječ se uvijek piše zajedno kao prilog koji označava vrijeme “od sada nadalje”.

Točni primjeri:

  • Ubuduće ćemo se sastajati utorkom umjesto srijedom.
  • Molimo vas da ubuduće dostavite izvještaje na vrijeme.
  • Ubuduće će svi zahtjevi biti obrađeni unutar 48 sati.

Netočni primjeri:

  • U buduće ćemo uvesti nove mjere štednje. (netočno)
  • Dogovorili smo se da ćemo u buduće bolje komunicirati. (netočno)
  • U buduće neće biti tolerancije za kašnjenja. (netočno)

Važno je razlikovati prilog “ubuduće” od sintagme “u budućnosti” koja je pravilna i ima drugačije značenje kad govorimo o nekom budućem trenutku ili razdoblju.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!