Tijedan ili tjedan? – Kako se pravilno piše u hrvatskom jeziku?

Hrvatska pravopisna pravila ponekad mogu zbuniti i najobrazovanije govornike. Jedna od čestih dvojbi s kojom se mnogi susreću jest pravilno pisanje riječi koja označava sedmodnevno razdoblje: “tijedan” ili “tjedan”?

Pravilni oblik riječi koja označava period od sedam dana jest “tjedan”, a ne “tijedan”. Ovaj oblik propisuje Hrvatski pravopis, a pogreška nastaje zbog nepravilne primjene pravila o refleksu jata u hrvatskom jeziku, gdje se slog “tje” često zamjenjuje s “tije”.

Razumijevanje povijesnog razvoja ove riječi i pravila o refleksu jata pruža jasnije objašnjenje zašto je “tjedan” jedini ispravni oblik u standardnom hrvatskom jeziku. Kroz analizu koja slijedi, otkrit ćemo zašto se ova pogreška tako često pojavljuje te kako je možemo trajno izbjeći.

Ispravno gramatičko pisanje

Riječ “tjedan” piše se bez slova “i” između “t” i “j” prema standardnom hrvatskom pravopisu. Ovaj oblik nastao je od staroslavenske riječi “tъždьnь”, gdje je iza “t” stajao poluglas, a ne jat. U procesu jezičnog razvoja, poluglas je ispao, što objašnjava zašto danas pišemo “tjedan”, a ne “tijedan”. Hrvatski pravopis jasno definira ovo pravilo. Ova riječ ne podliježe pravilima o refleksu jata poput riječi “vrijeme” ili “svjetlo”. Pravilno pisanje potvrđuju sve relevantne gramatike i rječnici hrvatskog jezika, uključujući izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Jedina ispravna verzija ove riječi je tjedan, dok je oblik tijedan jezična pogreška. Primjeri pravilne upotrebe ove riječi uključuju:

✓ Prošli tjedan imali smo sastanak.

✓ Novi tjedan donosi bolje vrijeme.

✓ Sljedeći tjedan počinje nova školska godina.

✓ Radni tjedan traje pet dana.

Nasuprot tome, sljedeće rečenice sadrže pogrešan oblik:

✗ Prošli tijedan imali smo sastanak.

✗ Novi tijedan donosi bolje vrijeme.

✗ Sljedeći tijedan počinje nova školska godina.

✗ Radni tijedan traje pet dana.

Pogreška se često javlja i u izvedenicama ove riječi poput tjedni i tjednika. Pravilno je pisati tjedni izvještaj, a ne tijedni izvještaj.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!