Svjestan ili svijestan? – Kako se piše?

Hrvatska pravopisna pravila mogu ponekad zbuniti čak i izvorne govornike. Među najčešćim nedoumicama nalazi se dvojba: “svjestan” ili “svijestan” – koji je oblik ispravan?

Ispravno je pisati “svjestan”, a ne “svijestan”. Ova riječ dolazi od imenice “svijest”, ali u pridjevskoj formi dolazi do glasovne promjene gdje se dvoglas “ije” mijenja u “je”. Ova promjena dio je sustavnih pravila hrvatskog standardnog jezika.

Pravopisne nedoumice poput ove često nastaju zbog složenog razvoja hrvatskog jezika kroz stoljeća. Razumijevanje osnovnih pravila o refleksu jata može pomoći govornicima da lakše svladaju ovakve jezične izazove i s pouzdanjem koriste standardni hrvatski jezik u svakodnevnoj komunikaciji.

Ispravno gramatičko pisanje

Pridjev “svjestan” piše se bez glasa “i” ispred “j” zbog pravila o refleksu jata u hrvatskom standardnom jeziku. U nominativu jednine muškog roda, refleks jata (ě) ostvaruje se kao “je”, dok u drugim oblicima dolazi do promjene. Imenica od koje je pridjev izveden je “svijest” (s dugim jatom koji daje “ije”), ali u pridjevskom obliku refleks jata je kratak i zato se piše “svjestan”.

Ovu glasovnu promjenu možemo usporediti s drugim primjerima u hrvatskom jeziku: “vrijeme” postaje “vremenski”, “dijete” postaje “djeteta”. Pravilo je dosljedno i primjenjuje se u svim sličnim slučajevima gdje dolazi do skraćivanja sloga s refleksom jata.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pridjev svjestan ima samo jedan točan oblik u standardnom hrvatskom jeziku, a varijanta “svijestan” smatra se pravopisnom pogreškom. Evo nekoliko primjera pravilne i nepravilne uporabe:

Točno:

  • On je svjestan svojih postupaka.
  • Bila je potpuno svjesna posljedica.
  • Postali su svjesni problema u društvu.
  • Dijete nije bilo svjesno opasnosti.

Netočno:

  • On je svijestan svojih postupaka.
  • Bila je potpuno svijesna posljedica.
  • Postali su svijesni problema u društvu.
  • Dijete nije bilo svijesno opasnosti.

Važno je zapamtiti da pridjev u svim svojim oblicima (muškom, ženskom i srednjem rodu) zadržava istu osnovu svjes- bez glasa “i” ispred “j”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!