Sumljati ili sumnjati? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku mnoge riječi zvuče slično, ali imaju različita značenja ili su jednostavno pogrešno napisane. Jedna od čestih nedoumica jest trebamo li koristiti “sumljati” ili “sumnjati”. Ova jezična zavrzlama često zbunjuje i iskusne govornike.

“Sumnjati” je ispravan oblik riječi koja označava osjećaj nesigurnosti ili nepovjerenja prema nečemu ili nekome, dok “sumljati” nije standardna riječ u hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Pravilno je uvijek koristiti glagol “sumnjati”.

Razumijevanje razlike između ispravnih i neispravnih jezičnih oblika ključno je za pravilnu pisanu i usmenu komunikaciju. U sljedećim odlomcima detaljnije ćemo objasniti zašto dolazi do ove česte pogreške te kako ju izbjeći u svakodnevnom izražavanju.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom standardnom jeziku ispravan je oblik “sumnjati”, a ne “sumljati”. Ova riječ potječe od imenice “sumnja” i koristi se kada izražavamo nepovjerenje ili nesigurnost prema nečemu. Glagol “sumnjati” konjugira se po pravilima za glagole pete vrste: sumnjam, sumnjaš, sumnja, sumnjamo, sumnjate, sumnjaju. Pravilna uporaba vidljiva je i u izvedenicama poput “sumnjiv”, “sumnjičav” i “sumnjičiti”.

Oblik “sumljati” nastaje zbog pogrešne analogije s drugim riječima ili zbog fonetske simplifikacije pri izgovoru skupine “mnj”, ali nije dio standardnog jezika i treba ga izbjegavati u pisanoj i službenoj komunikaciji.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Prepoznavanje razlike između riječi “sumnjati” i “sumljati” najbolje se usvaja kroz konkretne primjere. Evo nekoliko jasnih usporedbi ispravne i neispravne upotrebe:

Točno: Počeo je sumnjati u njezine namjere.
Netočno: Počeo je sumljati u njezine namjere.

Točno: Policija sumnja da je riječ o prijevari.
Netočno: Policija sumlja da je riječ o prijevari.

Točno: Ne sumnjam u tvoje sposobnosti.
Netočno: Ne sumljam u tvoje sposobnosti.

Točno: Sumnjam da će doći na vrijeme.
Netočno: Sumljam da će doći na vrijeme.

Također, važno je pravilno koristiti i druge oblike ove riječi:

Točno: Njezina sumnja nije bila opravdana.
Netočno: Njezina sumlja nije bila opravdana.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!