Pitanje “što ili šta” često zbunjuje brojne govornike hrvatskog jezika. Iako se obje riječi koriste u svakodnevnom govoru, samo je jedna standardnojezično ispravna. Mnogi nisu sigurni koju riječ upotrijebiti u formalnoj komunikaciji ili pisanim dokumentima.
U standardnom hrvatskom jeziku pravilno je koristiti upitnu zamjenicu “što”, dok se oblik “šta” smatra razgovornim i dijalektalnim te se ne preporučuje u formalnoj komunikaciji i službenim tekstovima. Oblik “što” dio je hrvatske jezične norme i jedini je ispravan u standardnom jeziku.
Razumijevanje ove naizgled male, ali značajne jezične razlike može znatno poboljšati jezičnu kulturu i komunikacijsku kompetenciju. Pravilno korištenje standardnih jezičnih oblika posebno je važno u profesionalnom okruženju gdje jezična korektnost odražava i razinu profesionalnosti govornika.
Ispravno gramatičko pisanje
U standardnom hrvatskom jeziku pravilno je koristiti zamjenicu “što”. Gramatička pravila jasno definiraju “što” kao jedinu ispravnu formu u književnom jeziku, dok se “šta” smatra dijalektalnim oblikom prisutnim u razgovornom jeziku pojedinih regija. U pisanoj komunikaciji, posebno u službenim dokumentima, stručnim tekstovima i akademskim radovima, nužno je upotrebljavati isključivo oblik “što”. Hrvatski pravopis i gramatika prepoznaju samo ovaj oblik kao standardan, što potvrđuju i jezični priručnici poput Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Dosljedna primjena oblika “što” doprinosi jezičnoj pravilnosti i standardizaciji hrvatskog jezika.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
U standardnom hrvatskom jeziku razlikovanje “što” i “šta” iznimno je važno za pravilno izražavanje. Pravilna upotreba zamjenice “što” vidljiva je u svakodnevnim pitanjima poput “Što radiš?”, “Što se dogodilo?” ili “Što je na rasporedu?”. Nepravilno je pisati “Šta radiš?” ili “Šta se dogodilo?”.
U pisanoj komunikaciji posebno je važno koristiti ispravni oblik “što”, naročito u službenim dopisima, životopisima ili akademskim radovima. Oblik “šta” čuje se u određenim dijalektima i neformalnom govoru, ali u standardnom hrvatskom jeziku nije prihvatljiv. Iznimke su složenice poput “svašta”, “koješta” i “štošta” koje su dio standardnog jezika.