Šta ili što? – Kako se pravilno koristi u hrvatskom jeziku

Pitanje “što ili šta” često zbunjuje govornike hrvatskog jezika, posebice one koji dolaze iz različitih dijalektalnih područja. Ova jezična nedoumica predstavlja zanimljiv primjer kako standardni jezik i regionalne varijante mogu supostojati u svakodnevnoj komunikaciji.

“Što” je standardni oblik u hrvatskom književnom jeziku, dok je “šta” regionalna varijanta karakteristična za razgovorni stil te neke dijalekte. Iako se “šta” često čuje u svakodnevnom govoru, u formalnoj pisanoj komunikaciji i službenim dokumentima preporučuje se korištenje oblika “što”.

Razumijevanje ove suptilne razlike ne predstavlja samo pitanje pravopisa, već pruža i uvid u bogatu raznolikost hrvatskog jezika. Pravilna upotreba ovih oblika može značajno pridonijeti jasnoći izražavanja, osobito u profesionalnom kontekstu.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku oblik “što” smatra se pravilnim i preporučuje se u svim formalnim situacijama. Pravopisna pravila jasno navode da je “što” dio književnog standarda, dok se “šta” tretira kao regionalna varijanta karakteristična za razgovorni stil.

Hrvatski jezikoslovci ističu da uporaba “što” pripada normi hrvatskog standardnog jezika te se koristi u upitnim rečenicama (“Što radiš?”), u odnosnim rečenicama (“To je knjiga što sam ti je preporučio”) i u vezničkoj službi. Oblik “šta” nije pogrešan sam po sebi, ali njegova upotreba ograničena je na neformalne kontekste, lokalne dijalekte i razgovorni jezik.

Za službenu komunikaciju, akademske radove, poslovna pisma i javne nastupe preporuča se isključivo korištenje oblika “što” kako bi se osigurala jezična dosljednost i poštovanje standardnojezične norme.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U pisanoj komunikaciji pravilna upotreba oblika “što” i “šta” često stvara nedoumice. Standardni jezik zahtijeva korištenje oblika “što” u formalnim kontekstima, dok “šta” pripada razgovornom stilu.

Točno:

  • Što si danas radio na poslu?
  • Reci mi što misliš o novom projektu.
  • Kupila sam knjigu što si mi preporučio.
  • Ne znam što bih ti rekla.

Netočno:

  • Šta si danas radio na poslu? (u formalnoj komunikaciji)
  • Reci mi šta misliš o novom projektu. (u službenom dopisu)
  • Kupila sam knjigu šta si mi preporučio. (u akademskom radu)
  • Ne znam šta bih ti rekla. (u službenoj prepisci)

Važno je zapamtiti da oblik “što” predstavlja jedini standardni oblik koji se koristi u svim formalnim dokumentima, akademskim radovima i službenim obraćanjima.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!