Hrvatski jezik ponekad zbunjuje i izvorne govornike, posebno kad je riječ o riječima koje zvuče slično, ali imaju različit pravopis. Jedna od najčešćih nedoumica javlja se kod pravilne upotrebe riječi “sljedeći” i “slijedeći”.
“Sljedeći” je pridjev koji označava nešto što dolazi nakon trenutnog, dok je “slijedeći” glagolski prilog sadašnji glagola “slijediti”. Pravilna upotreba ovisi o kontekstu: “sljedeći tjedan” (pridjev) nasuprot “slijedeći upute” (glagolski prilog).
Razumijevanje ove naizgled sitne razlike nije samo pitanje pravopisa, već i jasnoće izražavanja. Kroz ovaj članak razjasnit ćemo kada koristiti koju varijantu i pomoći vam da jednom zauvijek riješite ovu jezičnu dilemu.
Ispravno gramatičko pisanje
Gramatička pravila hrvatskog jezika jasno definiraju upotrebu riječi “sljedeći” i “slijedeći”. Pridjev “sljedeći” koristimo kada govorimo o nečemu što dolazi nakon trenutnog, poput “sljedeći tjedan” ili “sljedeći korak”. Pravilno je napisati: “Na sljedećem sastanku razgovarat ćemo o novom projektu.”
“Slijedeći” je pak glagolski prilog sadašnji koji dolazi od glagola “slijediti” i označava radnju koja se događa istovremeno s nekom drugom radnjom. Primjer ispravne upotrebe: “Slijedeći upute, uspješno je završio zadatak.” Ovdje “slijedeći” znači “dok je slijedio” ili “prateći”.
Česta pogreška je zamjena ovih oblika, posebno pisanje “slijedeći” umjesto “sljedeći” kada se govori o redoslijedu.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
Pravilna upotreba riječi “sljedeći” i “slijedeći” može se najbolje razumjeti kroz konkretne primjere. Riječ “sljedeći” ispravno se koristi kada govorimo o nečemu što dolazi nakon trenutnog, dok je oblik “slijedeći” gramatički netočan u toj funkciji.
Točni primjeri:
- Sljedeći tjedan idemo na godišnji odmor.
- Molim vas, okrenite sljedeću stranicu.
- Sljedeća točka dnevnog reda odnosi se na financije.
Netočni primjeri:
- Slijedeći tjedan idemo na godišnji odmor.
- Molim vas, okrenite slijedeću stranicu.
- Slijedeća točka dnevnog reda odnosi se na financije.
Pridjev “sljedeći” nastaje dodavanjem prefiksa “sl-” na korijen riječi “jed-“, što je u skladu s pravilima hrvatske gramatike. Prefiks “slij-” nije standardni oblik i zato se ne koristi u standardnom hrvatskom jeziku.