Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi “slijedeći” i “sljedeći” koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu.

“Sljedeći” je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput “sljedeći sastanak” ili “sljedeći tjedan”. “Slijedeći” je glagolski prilog sadašnji od glagola “slijediti” i označava radnju praćenja nekoga ili nečega, kao u rečenici “Slijedeći upute, stigli su do odredišta”.

Razlikovanje ovih dviju riječi predstavlja izazov s kojim se mnogi bore u svakodnevnoj komunikaciji. Nastavite čitati kako biste jednom zauvijek razjasnili ovu čestu jezičnu dilemu i naučili pravilno koristiti riječi “slijedeći” i “sljedeći” u svim kontekstima.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom standardnom jeziku jasno je određena razlika između riječi “slijedeći” i “sljedeći”. Pravilna upotreba temelji se na njihovim funkcijama u rečenici. “Sljedeći” je pridjev koji označava nešto što dolazi nakon čega drugog po redoslijedu (npr. “sljedeći tjedan”, “sljedeća stranica”). S druge strane, “slijedeći” je glagolski prilog sadašnji izveden iz glagola “slijediti” i označava radnju praćenja (npr. “slijedeći upute”, “slijedeći trag”). Ova pravopisna distinkcija često se zanemaruje u svakodnevnoj komunikaciji, no ključna je za pravilno izražavanje u formalnoj pisanoj komunikaciji.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilna upotreba riječi “slijedeći” i “sljedeći” često stvara nedoumice. Pogledajmo konkretne primjere koji pokazuju njihovu ispravnu primjenu u različitim kontekstima.

Točna upotreba riječi “slijedeći”

“Slijedeći” pravilno koristimo kao glagolski prilog sadašnji:

  • Slijedeći trag novca, detektivi su otkrili mrežu kriminalaca.
  • Slijedeći pažljivo upute iz priručnika, uspješno smo sastavili ormar.
  • Slijedeći svog mentora, brzo je napredovao u karijeri.

Točna upotreba riječi “sljedeći”

“Sljedeći” ispravno koristimo kao pridjev koji označava nešto što dolazi po redu:

  • Sljedeći sastanak održat će se u ponedjeljak.
  • Naša sljedeća stanica je Split.
  • Pročitajte sljedeće poglavlje do petka.

Česte pogreške

  • ❌ “Slijedeći tjedan idemo na more.” (Ispravno: Sljedeći tjedan idemo na more.)
  • ❌ “Sljedeći upute, brzo ćete naučiti.” (Ispravno: Slijedeći upute, brzo ćete naučiti.)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Proslijediti ili prosljediti? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad može biti izazovan čak i za izvorne govornike. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi "proslijediti" i "prosljediti" - dvije riječi koje zvuče slično, ali imaju različita značenja i primjene. "Proslijediti" znači poslati dalje, uputiti nekome nešto što smo primili, dok "prosljediti" znači nastaviti pratiti nešto što je već započeto. Ključna razlika leži u njih

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!