Rješavati ili riješavati? – Kako se ispravno piše

Mnogi govornici hrvatskog jezika često se susreću s nedoumicom trebaju li upotrijebiti glagol “rješavati” ili “riješavati”. Ova dilema stvara poteškoće u pisanoj komunikaciji i često dovodi do pogrešaka koje narušavaju profesionalnost teksta.

Ispravni oblik u standardnom hrvatskom jeziku je “rješavati” (nesvršeni glagol), dok “riješavati” nije standardni oblik. Glagolski par čine “rješavati” (nesvršeni) i “riješiti” (svršeni), a oblik “riješavati” nastao je miješanjem tih dvaju oblika i ne pripada standardnom jeziku.

Pravilna upotreba glagola “rješavati” ne predstavlja samo pitanje gramatičke točnosti, već i jezične kulture koja odražava našu pozornost prema detaljima. Kada osvijestimo razliku između ovih oblika, naša komunikacija postaje jasnija i preciznija.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku ispravno je koristiti glagol “rješavati”, a ne “riješavati”. Ključna razlika leži u tvorbi nesvršenih glagola od svršenih. Glagol “riješiti” (svršeni oblik) pravilno tvori nesvršeni parnjak “rješavati” dodavanjem sufiksa “-ava-” na osnovu riječi.

Oblik “riješavati” nastao je nepravilnom tvorbom gdje se zadržava korijenska struktura svršenog glagola “riješiti”. Ova pogreška česta je u svakodnevnom govoru, ali ne pripada standardnom jeziku. Pravilna upotreba oblika “rješavati” posebno je važna u službenim dokumentima, akademskim radovima i formalnoj komunikaciji gdje jezična norma zahtijeva preciznost.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno pisanje glagola “rješavati” primjenjuje se u različitim kontekstima. Evo nekoliko točnih primjera:

  • “Moram rješavati zadatke iz matematike.”
  • “Ona svakodnevno rješava probleme na poslu.”
  • “Učenici će rješavati test sutra.”
  • “Komisija rješava žalbe građana.”

Nasuprot tome, oblik “riješavati” predstavlja čestu pogrešku u hrvatskom standardnom jeziku:

  • “Moram riješavati zadatke iz matematike.” (netočno)
  • “Ona svakodnevno riješava probleme na poslu.” (netočno)
  • “Učenici će riješavati test sutra.” (netočno)
  • “Komisija riješava žalbe građana.” (netočno)

Važno je zapamtiti da se od svršenog glagola “riješiti” pravilno tvori nesvršeni oblik “rješavati”, a ne “riješavati”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!