Rješavanje ili Riješavanje? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često stvara nedoumice i među najobrazovanijim govornicima. Jedna od čestih pravopisnih dilema odnosi se na pravilno pisanje riječi “rješavanje” ili “riješavanje”.

Ispravno je koristiti oblik “rješavanje” jer se radi o imenici izvedenoj od glagola “rješavati”. Korijen riječi dolazi od glagola “riješiti”, ali prilikom tvorbe glagolske imenice dolazi do glasovne promjene gdje se “ije” pretvara u “je”.

Ova naizgled mala pravopisna razlika predstavlja odraz složenih pravila hrvatskog jezika koja se temelje na povijesnom razvoju i glasovnim zakonitostima. Pravilno poznavanje takvih detalja ne samo da poboljšava pismeno izražavanje već i svjedoči o jezičnoj kulturi govornika hrvatskog jezika.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno pisanje riječi “rješavanje” temelji se na imenici koja dolazi od glagola “rješavati”. Oblik “riješavanje” gramatički je pogrešan jer ne poštuje pravila tvorbe imenica u hrvatskom jeziku. Ključna razlika nalazi se u glasovnoj promjeni – u glagolu “riješiti” pojavljuje se “ije”, dok u glagolu “rješavati” dolazi do skraćivanja u “je”. Imenica se tvori od nesvršenog glagolskog oblika “rješavati”, a ne od svršenog “riješiti”. Ovakve dvojbe često stvaraju nedoumice čak i među izvornim govornicima, no pravilno razumijevanje sustavnih pravila tvorbe riječi u hrvatskom jeziku olakšava ispravno pisanje.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Točno pisanje riječi “rješavanje” i pogrešno pisanje “riješavanje” najbolje se ilustrira kroz konkretne primjere iz svakodnevne uporabe. Pravilni oblik “rješavanje” dosljedno se koristi u formalnoj komunikaciji i standardnom jeziku.

Točno:

  • “Efikasno rješavanje sukoba ključno je za uspješan tim.”
  • “Pristupili su rješavanju problema metodično i temeljito.”
  • “Rješavanje matematičkih zadataka zahtijeva koncentraciju.”

Netočno:

  • “Riješavanje sukoba nije bilo uspješno.” (ispravno: rješavanje)
  • “Tim se bavio riješavanjem složenih pitanja.” (ispravno: rješavanjem)
  • “Strategije za riješavanje krize bile su neučinkovite.” (ispravno: rješavanje)

Ova razlika odražava standardna pravopisna pravila hrvatskog jezika koja se odnose na tvorbu imenica iz nesvršenih glagola poput “rješavati”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!