Mnogi govornici hrvatskog jezika često se suočavaju s dilemom kako pravilno napisati glagol “proslijediti” u prvom licu jednine prezenta. Je li ispravno reći “prosljeđujem” ili “proslijeđujem”? Ova naizgled sitna razlika u pravopisu može stvoriti nedoumice čak i kod obrazovanih govornika.
Ispravni oblik prvog lica jednine prezenta glagola “proslijediti” je “prosljeđujem”, a ne “proslijeđujem”. Ova česta pravopisna pogreška proizlazi iz nedovoljnog poznavanja pravila o jotaciji pri tvorbi prezentskih oblika glagola. Promjena d+j u đ odvija se dosljedno prema pravilima hrvatske gramatike.
Razumijevanje pravilne upotrebe ovog glagolskog oblika nije samo pitanje formalne točnosti, već i dio šire jezične kulture koja odražava poštovanje prema standardnom hrvatskom jeziku. U nastavku teksta detaljnije ćemo razjasniti gramatička pravila koja stoje iza ovog čestog pitanja.
Ispravno gramatičko pisanje
Pravilo je jednostavno: glagol “proslijediti” u prvom licu jednine prezenta glasi “prosljeđujem”, a ne “proslijeđujem”. Objašnjenje leži u pravilima jotacije u hrvatskom jeziku. Glagoli koji završavaju na “-ijediti” (poput proslijediti, uslijediti, slijediti) tvore prezent tako da se osnova glagola spaja s nastavkom “-ujem”, pri čemu dolazi do jotacije. Konkretno, suglasnik “d” ispred “j” prelazi u “đ”. Isto pravilo vrijedi i za ostala lica: prosljeđuješ, prosljeđuje, prosljeđujemo, prosljeđujete, prosljeđuju. Analogno tome, i drugi slični glagoli slijede isti obrazac: slijedim – sljeđujem, uslijediti – usljeđujem. Razumijevanje ovih pravila ključno je za pravilno pisanje i komunikaciju na standardnom hrvatskom jeziku.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
Pravilno pisanje glagola “proslijediti” u prvom licu jednine prezenta glasi proslijeđujem. Mnogi govornici hrvatskog jezika često griješe pišući ovaj oblik bez jednog “i”. Evo nekoliko jasnih primjera koji pokazuju razliku između točnog i netočnog pisanja:
Točni oblici:
- Ja proslijeđujem dokumente direktoru.
- Mi proslijeđujemo informacije svim zaposlenicima.
- On proslijeđuje poruku dalje.
Netočni oblici:
- Ja prosljeđujem dokumente direktoru.
- Mi prosljeđujemo informacije svim zaposlenicima.
- On prosljeđuje poruku dalje.
Ova razlika proizlazi iz pravila hrvatskog jezika o jotaciji, gdje suglasnik “d” ispred “j” prelazi u “đ”. Pravilno pisanje ne samo da pokazuje jezičnu kompetenciju, već i poštovanje prema standardnom hrvatskom jeziku.