Proslijediti ili prosljediti? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad može biti izazovan čak i za izvorne govornike. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi “proslijediti” i “prosljediti” – dvije riječi koje zvuče slično, ali imaju različita značenja i primjene.

“Proslijediti” znači poslati dalje, uputiti nekome nešto što smo primili, dok “prosljediti” znači nastaviti pratiti nešto što je već započeto. Ključna razlika leži u njihovoj etimologiji – “proslijediti” dolazi od “slijediti” (nastaviti), a “proslijediti” od “slati” (poslati dalje).

Pravilno razlikovanje ovih dviju riječi nije samo pitanje pravopisa, već jasnoće komunikacije u poslovnom i svakodnevnom kontekstu. Nastavljajući čitanje, otkrit ćete praktične primjere i savjete koji će vam pomoći izbjeći ove česte jezične zamke.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno pisanje riječi “proslijediti” i “prosljediti” predstavlja izazov mnogim govornicima hrvatskog jezika, no razlika je jasna kad se analizira njihova gramatička osnova. Riječ “proslijediti” piše se s glasom “i” između “l” i “j” i dolazi od glagola “slijediti” s prefiksom “pro-“. Suprotno tome, “prosljediti” ne sadrži taj dodatni “i” između “l” i “j” jer dolazi od imenice “slijed” i povezana je s pojmom sljedovanja ili kontinuiteta.

Hrvatski pravopis jasno razlikuje ove dvije riječi zbog njihovih različitih korijena i značenja. Dok “proslijediti” označava proces preusmjeravanja ili prosljeđivanja nečega drugome, “prosljediti” se odnosi na nastavljanje nekog slijeda ili praćenje određenog redoslijeda događaja.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno pisanje riječi “proslijediti” uključuje glas “i” između “l” i “j”. U svakodnevnoj komunikaciji često se susrećemo s pogrešnim oblikom “prosljediti” koji nastaje izostavljanjem ovog ključnog glasa.

Točni primjeri:

  • Molim te, proslijedi ovaj e-mail direktoru.
  • Tajnica je proslijedila dokumente svim članovima odbora.
  • Hoćeš li mi proslijediti link za sastanak?

Netočni primjeri:

  • Molim te, proslјedi ovaj e-mail direktoru.
  • Tajnica je proslјedila dokumente svim članovima odbora.
  • Hoćeš li mi proslјediti link za sastanak?

Hrvatski jezični portal i Rječnik hrvatskoga jezika potvrđuju da je jedini standardno prihvaćen oblik “proslijediti”, dok je “prosljediti” jezična pogreška koju treba izbjegavati u formalnoj komunikaciji.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!