Proslijeđujem ili prosljeđujem? – Kako se piše?

Pravilno pisanje riječi “proslijeđujem” ili “prosljeđujem” često stvara nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Ova gramatička nedoumica posebno je česta u poslovnoj komunikaciji gdje se dokumenti i informacije redovito prosljeđuju između kolega.

Pravilni oblik glagola u hrvatskom jeziku je “prosljeđujem”, koji dolazi od infinitiva “prosljeđivati”. Riječ “proslijeđujem” nije standardni oblik prema hrvatskim pravopisnim pravilima, iako se često pojavljuje u svakodnevnoj komunikaciji zbog sličnosti s glagolom “slijediti”.

Razumijevanje pravilne upotrebe ovog glagola nije samo pitanje formalnosti, već pokazuje jezičnu kompetenciju u profesionalnom okruženju. Nastavite čitati kako biste saznali podrijetlo ove česte pogreške i praktične savjete za njezino izbjegavanje u svakodnevnoj komunikaciji.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku ispravan oblik je prosljeđujem, a ne proslijeđujem. Ovaj glagol dolazi od infinitiva “prosljeđivati” koji pripada četvrtoj vrsti glagola. Razlika je ključna jer se radi o različitim glagolskim vrstama – “proslijediti” je svršeni glagol druge vrste, dok je “prosljeđivati” nesvršeni glagol četvrte vrste.

Konjugacija glagola “prosljeđivati” u prvom licu jednine prezenta glasi “prosljeđujem”, pa su stoga ispravni oblici: ja prosljeđujem, ti prosljeđuješ, on/ona/ono prosljeđuje. Kod svršenog oblika “proslijediti” prezent nije uobičajen u standardnom jeziku jer izražava radnju koja tek treba biti izvršena.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno pisanje glagola koji označava prenošenje informacija je “prosljeđujem”, a ne “proslijeđujem”. U svakodnevnoj praksi možemo vidjeti brojne primjere ispravne i pogrešne uporabe:

Točno:

  • “Prosljeđujem dokumente koje sam dobio od kolega.”
  • “Morat ćeš šefu prosljeđivati sve dobivene poruke elektroničke pošte.”
  • “Nastavi mi prosljeđivati apsolutno sve što ona kaže.”
  • “Ja sam prosljeđivala sve povjerljive podatke iz predstojnikova ureda.”

Netočno:

  • “Proslijeđujem dokumente.”
  • “Proslijeđujem ti informacije o sastanku.”
  • “Redovito proslijeđujem elektroničku poštu svojim kolegama.”

Razlog za ispravno pisanje “prosljeđujem” leži u glasovnoj prilagodbi – jednačenju po zvučnosti, gdje glas ‘d’ prelazi u ‘đ’ kada se susretne s mekanim suglasnikom ‘j’.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!