Primijetiti ili primjetiti? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku često dolazi do nedoumica prilikom pisanja pojedinih riječi. Jedan od klasičnih primjera je dvojba između “primijetiti” i “primjetiti” – riječi koje mnogi koriste naizmjenično iako samo jedna ima ispravnu formu.

Pravilno je pisati “primijetiti” s dva slova “i”, a ne “primjetiti” s jednim “i”. Razlika proizlazi iz pravila tvorbe glagola od imenice “primjedba”, pri čemu se dodaje sufiks “-iti” na korijen riječi “primijet-“, zadržavajući tako dva slova “i” u pravilnom obliku.

Poznavanje ovakvih pravopisnih pravila ne predstavlja samo stvar akademske preciznosti, već i komunikacijske jasnoće. U nastavku teksta detaljnije ćemo objasniti gramatička pravila koja stoje iza ovog čestog pravopisnog pitanja te ponuditi savjete kako jednostavno zapamtiti pravilni oblik.

Ispravno gramatičko pisanje

Glagol “primijetiti” pravilno se piše s dva slova “i”, a oblik “primjetiti” smatra se gramatički neispravnim. Ovaj pravopisni detalj proizlazi iz pravila tvorbe glagola od imenice “primjedba”. Prema hrvatskom pravopisu, kad se iz imenice izvodi glagol, zadržavaju se svi potrebni samoglasnici za pravilan izgovor. Tako od imenice “primjedba” nastaje glagol “primijetiti” (s dva “i”), a ne “primjetiti” (s jednim “i”). Jezikoslovci ističu da se pogreška često javlja zbog brzine pisanja ili nepoznavanja pravila. Važno je usvojiti ovaj pravopisni detalj jer točno pisanje pomaže u jasnoj i preciznoj komunikaciji.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Točno pisanje

Pravilno pisanje glagola primijetiti uključuje dva slova “i”. Evo nekoliko pravilno napisanih primjera:

  • “Primijetio sam grešku u tekstu.”
  • “Primijetila sam da se atmosfera na poslu znatno popravila.”
  • “Ako još jednom primijetim da koristiš mobitel, izbacit ću te sa sata.”
  • “Primijetile smo da nešto nedostaje – bilo začin ili prava doza ljubavi.”
  • “Primijetivši da nema glavnog glumca, odustala je od predstave.”

Netočno pisanje

  • “Primjetio sam grešku u tekstu.” (neispravno)
  • “Nitko nije primjetio da je kasno.” (neispravno)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!