Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi “prevara” i “prijevara”. Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju.

Riječi “prevara” i “prijevara” predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali “prijevara” je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je “prevara” razgovorna varijanta koja se češće koristi u svakodnevnom govoru.

Jezične nedoumice poput ove nisu neuobičajene, posebice kada dvije riječi dijele gotovo identično značenje. Zanimljivo je, međutim, istražiti zašto se obje varijante održavaju u jeziku i kakva je njihova povijest u hrvatskom standardu.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku, oblik “prijevara” smatra se ispravnim i preporučenim za službenu komunikaciju. Ovaj oblik nastao je prema glagolu “prevariti”, pri čemu je došlo do jotacije (promjene “v” u “vj”).

Riječ “prevara”, iako česta u svakodnevnom govoru, službeno se smatra razgovornom inačicom. Hrvatski pravopis prepoznaje “prijevaru” kao standardnu riječ koja se koristi u formalnim dokumentima, obrazovanju i medijima.

Važno je napomenuti da se u pisanoj komunikaciji uvijek preporučuje korištenje standardiziranog oblika “prijevara”, posebno u službenim dopisima, pravnim dokumentima i akademskim radovima. Ipak, u neformalnoj komunikaciji obje varijante riječi ostaju prihvatljive.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U hrvatskom jeziku, pravilna upotreba riječi “prevara” i “prijevara” često izaziva nedoumice. Prema standardnom hrvatskom jeziku, točan oblik je “prevara”, dok se “prijevara” smatra netočnim.

Primjeri točne upotrebe:

  • “Financijska prevara otkrila se tijekom redovite revizije.”
  • “Optužen je za prevaru nakon što je pronađena nepodudarnost u dokumentima.”
  • “Prevara na tržištu nekretnina sve je češća pojava.”

Primjeri netočne upotrebe:

  • “Financijska prijevara otkrila se tijekom redovite revizije.” ❌
  • “Optužen je za prijevaru nakon što je pronađena nepodudarnost.” ❌
  • “Prijevara na tržištu nekretnina sve je češća pojava.” ❌

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje potvrđuje da se za opisivanje varljivog ponašanja uvijek koristi riječ “prevara”, dok oblik “prijevara” nije priznat u standardnim rječnicima hrvatskog jezika.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Proslijediti ili prosljediti? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad može biti izazovan čak i za izvorne govornike. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi "proslijediti" i "prosljediti" - dvije riječi koje zvuče slično, ali imaju različita značenja i primjene. "Proslijediti" znači poslati dalje, uputiti nekome nešto što smo primili, dok "prosljediti" znači nastaviti pratiti nešto što je već započeto. Ključna razlika leži u njih

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!