Preći ili prijeći? – Kako se pravilno piše?

Pravopisna nedoumica “preći ili prijeći” često zbunjuje govornike hrvatskog jezika, posebice one koji nisu svakodnevno izloženi jezičnim pravilima. Pravilno pisanje ovog glagola važno je za formalno izražavanje i očuvanje jezične kulture.

Pravilno je pisati “prijeći” kada govorimo o glagolu koji označava prelazak s jednog mjesta na drugo, dok je oblik “preći” dijalektalni i ne pripada standardnom hrvatskom jeziku. Razlika proizlazi iz pravila o pisanju refleksa jata, prema kojem iza tzv. pokrivenog r dolazi je.

Hrvatski jezik bogat je ovakvim primjerima koji zahtijevaju poznavanje pravila o refleksu starog jata. Razumijevanje razlike između oblika “preći” i “prijeći” omogućuje pravilnu pisanu komunikaciju i pomaže očuvati jezičnu normu u vremenu kad se pravopisna pravila često zanemaruju.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno pisanje glagola “prijeći” temelji se na jezičnim pravilima koja reguliraju refleks jata u hrvatskom standardnom jeziku. Refleks jata u dugim slogovima ostvaruje se kao “ije”, dok se u kratkim slogovima piše kao “je”. Glagol “prijeći” sadrži dugi refleks jata i tako ga treba pisati u standardnom jeziku.

Oblik “preći” nije pravilan u standardnom hrvatskom jeziku, već predstavlja dijalektalni oblik karakterističan za neka područja. Kad god trebate izraziti prelazak s jednog mjesta na drugo, s jedne teme na drugu ili s jednog stanja u drugo, ispravno je koristiti oblik “prijeći”.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno korištenje glagola “prijeći” i nepravilnog oblika “preći” jasnije se vidi kroz konkretne primjere iz svakodnevne komunikacije. Pravilan oblik “prijeći” koristimo u rečenicama poput: “Odlučio je prijeći na drugu temu” ili “Moramo prijeći most do večeri”. Nepravilan dijalektalni oblik “preći” često se pojavljuje u neformalnoj komunikaciji: “Želim preći na novi posao”, što je potrebno ispraviti u standardni oblik “prijeći”. Također, u frazama poput “prijeći granicu dopuštenog” ili “prijeći s teorije na praksu” oblik s “ije” jedini je ispravan prema standardnom hrvatskom jeziku.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!