Popodne ili poslijepodne? – Kako se piše?

Pitanje “popodne” ili “poslijepodne” često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika. Ove dvije riječi, naizgled slične, imaju svoje specifične uloge u standardnom hrvatskom jeziku, a njihova pravilna upotreba odražava jezičnu kulturu govornika.

Prema hrvatskom pravopisu, “popodne” se piše sastavljeno kad označava imenicu (dio dana nakon podneva), dok se “poslije podne” piše rastavljeno kad funkcionira kao priložna oznaka vremena. U govornoj praksi često se obje verzije koriste naizmjenično, što dodatno stvara nedoumice oko ispravnosti.

Poznavanje razlike između ovih izraza nije samo pitanje pravopisne točnosti, već i preciznosti u svakodnevnoj komunikaciji. Upravo jasno razgraničenje njihove upotrebe omogućuje preciznije izražavanje vremenskih odrednica u poslovnom i privatnom okruženju.

Ispravno gramatičko pisanje

Prema pravilima hrvatskog standardnog jezika, postoje točno određene norme za pisanje izraza “popodne” i “poslijepodne”. Pravilo je prilično jednostavno: “popodne” se piše sastavljeno kad označava imenicu koja se odnosi na dio dana. S druge strane, izraz “poslije podne” piše se rastavljeno kad funkcionira kao priložna oznaka vremena. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svojim jezičnim savjetima jasno naglašava ovu razliku, navodeći da je ispravno reći: “Doći ću popodne” (kad mislimo na dio dana) i “Doći ću poslije podne” (kad preciziramo da ćemo doći nakon što podne prođe).

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno razlikovanje izraza “popodne” i “poslijepodne” najbolje se usvaja kroz konkretne primjere. Evo nekoliko jasnih primjera ispravne i pogrešne upotrebe:

Točno:

  • Sastanak je zakazan za popodne. (imenica – dio dana)
  • Doći ću popodne na kavu. (imenica – dio dana)
  • Osjećam se umorno poslije podne. (priložna oznaka vremena)
  • Poslije podne ću otići u trgovinu. (priložna oznaka vremena)
  • Poslijepodne ću te nazvati. (treba biti: popodne)
  • Doći ću poslije-podne. (treba biti: poslije podne – bez crtice)
  • Vidimo se u popodne. (treba biti: popodne – bez prijedloga “u”)
  • Vraćam se poslje podne. (treba biti: poslije podne – ispravno napisano)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!