Podsjetiti ili potsjetiti? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice često izazivaju glavobolje i kod iskusnih govornika hrvatskog jezika. Jedna od čestih dilema jest trebamo li pisati “podsjetiti” ili “potsjetiti”. Ova naizgled jednostavna riječ krije zamku koja mnoge zbunjuje.

Ispravno je pisati “podsjetiti” s glasom “d”, a ne “potsjetiti”. Ovo pravilo proizlazi iz načela morfološkog pravopisa gdje se prednost daje očuvanju korijena riječi. Prefiks “pod-” zadržava slovo “d” čak i kad se nađe ispred bezvučnog suglasnika “s”.

Zanimljivo je kako se ova riječ nalazi u skupini iznimaka od pravila jednačenja po zvučnosti. Dok u izgovoru često dolazi do asimilacije i čujemo “potsjetiti”, pravopis čuva izvorni oblik prefiksa. U nastavku teksta detaljnije ćemo razjasniti pravila koja stoje iza ovog i sličnih primjera, te ponuditi praktične savjete za lakše pamćenje ispravnog oblika.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravopisna pravila hrvatskog jezika jasno određuju kako se piše riječ “podsjetiti”. Prema morfološkom načelu hrvatskog pravopisa, ispravno je pisati “podsjetiti” s glasom “d”, a ne “potsjetiti”. Ovo pravilo primjenjuje se jer se očuvanjem prefiksa “pod-” zadržava jasna veza s korijenom riječi.

Hrvatski pravopis temelji se na nekoliko načela, a u ovom slučaju morfološko načelo (koje čuva osnovne dijelove riječi) nadjačava fonološko načelo (koje bi odražavalo izgovor). Iako mnogi u govoru izgovaraju “potsjetiti” zbog prirodne asimilacije po zvučnosti, u pisanom obliku korijen riječi ostaje netaknut.

Jezični stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje potvrđuju da je jedini standardno prihvatljiv oblik “podsjetiti”, što je u skladu s pravilima koja reguliraju pisanje prefiksa ispred osnove riječi.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Ispravno pisanje glagola podsjetiti temelji se na poštivanju morfološkog pravopisa hrvatskog jezika. U svakodnevnoj komunikaciji često se javljaju pogreške u pisanju ovog glagola. Pogledajmo nekoliko konkretnih primjera:

Točno pisanje:

  • Moram vas podsjetiti na sutrašnji sastanak.
  • Podsjetio me je na našu godišnjicu braka.
  • Podsjećam vas da je rok za predaju dokumenata 15. ožujka.
  • Kolega me jutros podsjetio na važnost točnog pravopisa.
  • Sustav će vas automatski podsjetiti dva dana prije događaja.
  • Moram vas potsjetiti na sutrašnji sastanak.
  • Potsjetio me je na našu godišnjicu braka.
  • Potsjećam vas da je rok za predaju dokumenata 15. ožujka.
  • Kolega me jutros potsjetio na važnost točnog pravopisa.
  • Sustav će vas automatski potsjetiti dva dana prije događaja.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!