Pijesak ili Pjesak? – Kako se pravilno piše?

Pravilna upotreba riječi “pijesak” u hrvatskom jeziku često izaziva nedoumice, posebno jer mnogi nesvjesno koriste oblik “pjesak”. Ova mala razlika u izgovoru i pisanju predstavlja čestu jezičnu dilemu koja zahtijeva pojašnjenje.

Ispravna riječ u hrvatskom standardnom jeziku je “pijesak” (s glasom “i” između “p” i “j”), dok oblik “pjesak” nije standardno prihvaćen. Ova razlika proizlazi iz ijekavskog refleksa jata, gdje se u riječima poput “pijesak”, “bijelo” ili “vrijeme” koristi slijed “ije”.

Zanimljivo je kako takve suptilne razlike u pravopisu mogu otkriti mnogo o povijesnom razvoju hrvatskog jezika i njegovim dijalektalnim varijacijama. U nastavku ćemo detaljnije razmotriti ovu jezičnu posebnost koja često zbunjuje i izvorne govornike.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku ispravno je koristiti oblik “pijesak”, dok je oblik “pjesak” nepravilan. Ova razlika proizlazi iz ijekavskog refleksa jata, gdje se kratki jat (ě) u standardnom hrvatskom odrazio kao “je” (npr. vjera, mjesto), a dugi jat kao “ije” (npr. svijet, cijeli).

Imenica “pijesak” sadrži dugi jat, pa je stoga ispravno pisati “pijesak”, a ne “pjesak”. Ova riječ u genitivu glasi “pijeska”, što dodatno potvrđuje njezin pravilan oblik s “ije”. Ponekad dolazi do zabune jer govornici miješaju pravila o kratkom i dugom jatu ili zbog utjecaja lokalnih govora gdje se koriste različiti refleksi jata.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilan način pisanja ove imenice uvijek je “pijesak”, dok je oblik “pjesak” jezična pogreška koja se često javlja u svakodnevnoj komunikaciji. Evo nekoliko primjera ispravne i pogrešne uporabe:

Točno:

  • Hodao sam po mekom pijesku.
  • Djeca su gradila kule od pijeska.
  • Za građevinske radove potreban je specifičan omjer cementa i pijeska.

Netočno:

  • Hodao sam po mekom pjesku.
  • Djeca su gradila kule od pjeska.
  • Za građevinske radove potreban je specifičan omjer cementa i pjeska.

Razlika je osobito važna u formalnoj komunikaciji, službenim dokumentima i akademskim radovima gdje jezična preciznost ima ključnu ulogu.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!