Osjećati ili Osijećati? – Kako se piše?

Pravopisne dileme često stvaraju nesigurnost kod govornika hrvatskog jezika, a jedna od češćih nedoumica odnosi se na pravilno pisanje glagola “osjećati”. Je li ispravno “osjećati” ili “osijećati”?

Prema pravilima hrvatskog standardnog jezika, ispravno je pisati “osjećati”, a oblik “osijećati” smatra se pravopisnom pogreškom. Riječ je izvedena od imenice “osjećaj” koja u svom korijenu sadrži refleks jata koji se u hrvatskom standardu piše kao “je”.

Ova naizgled jednostavna pravopisna nedoumica otkriva šire pitanje refleksa jata u hrvatskom jeziku i njegovu pravilnu primjenu u svakodnevnoj komunikaciji. Razumijevanje fonoloških i morfoloških pravila koja uvjetuju pisanje “je” ili “ije” ključno je za pravilno korištenje standardnog hrvatskog jezika.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku glagol se pravilno piše kao “osjećati”, a nikako “osijećati”. Ova pravopisna nedoumica proizlazi iz refleksa jata koji se u standardnom hrvatskom jeziku bilježi kao “je”. Glagol “osjećati” izveden je od imenice “osjećaj”, što dodatno potvrđuje ispravnost ovog oblika.

Hrvatski pravopis jasno definira da se jat u kratkim slogovima piše kao “je”, dok se u dugim slogovima piše kao “ije”. Budući da je u riječi “osjećati” refleks jata u kratkom slogu, ispravno je pisati “je”, a ne “ije”. Pogrešan oblik “osijećati” često se javlja zbog nedovoljnog poznavanja pravopisnih pravila ili utjecaja dijalekata.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U svakodnevnoj komunikaciji često se javljaju pogreške pri pisanju glagola “osjećati”. Pravilno pisanje ovog glagola i njegovih izvedenica uključuje refleks jata kao “je”, a ne kao “ije”.

Točno:

  • Osjećam umor nakon dugog dana.
  • Ona osjeća da joj nije rekao istinu.
  • Osjećali smo povezanost s prirodom.

Netočno:

  • Osijećam umor nakon dugog dana.
  • Ona osijeća da joj nije rekao istinu.
  • Osijećali smo povezanost s prirodom.

Jednostavno pravilo za pamćenje: riječ potječe od imenice “osjećaj”, pa zato pišemo “osjećati” s “je”, a ne “osijećati” s “ije”. Ovo je standardno pravilo hrvatskog pravopisa koje vrijedi u svim formalnim i neformalnim situacijama.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!