Obveze ili obaveze? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku ponekad se javljaju nedoumice oko pravilne uporabe određenih riječi, a jedna od čestih je izbor između oblika “obveze” i “obaveze”. Ova dvojba često zbunjuje govornike hrvatskog jezika, kako u svakodnevnoj komunikaciji tako i u službenim dokumentima.

Prema pravilima standardnog hrvatskog jezika, riječ “obveza” smatra se standardnojezično ispravnim oblikom, dok se riječ “obaveza” tretira kao razgovorni oblik koji nije dio standardnog jezika. Ova razlika proizlazi iz jezičnih normi koje daju prednost riječi domaćeg podrijetla “obveza” nad posuđenicom “obaveza”.

Razumijevanje suptilnih jezičnih razlika poput ove ne samo da obogaćuje našu jezičnu kulturu, već i pridonosi preciznijem izražavanju u različitim kontekstima. Jezične norme nisu tu da ograničavaju, već da usmjeravaju komunikaciju prema jasnijim obrascima.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno pisanje riječi “obveza” i “obaveza” temelji se na standardnojezičnim normama hrvatskog jezika. Riječ “obveza” smatra se standardno ispravnim oblikom u službenom pisanom jeziku, dok je “obaveza” prihvatljiva u razgovornom stilu. Ova razlika nije slučajna – proizlazi iz jezične politike koja daje prednost domaćim riječima nad posuđenicama.

Hrvatski pravopis jasno navodi “obvezu” kao preporučeni oblik, posebno u administrativnim, pravnim i službenim tekstovima. U svakodnevnoj komunikaciji oba oblika funkcioniraju, no u formalnom pisanju preporučljivo je koristiti standardni oblik “obveza” kako bi tekst odražavao jezičnu normu.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilna uporaba riječi “obveza” i “obaveza” često izaziva nedoumice. Evo nekoliko primjera kako se ovi izrazi pravilno i nepravilno koriste u različitim kontekstima:

Točno pisanje:

  • Porezna obveza dospijeva 31. siječnja.
  • Tvrtka je ispunila sve svoje ugovorne obveze.
  • Preuzimanje obveza prema vjerovnicima regulirano je zakonom.
  • Ministarstvo financija izdalo je izvješće o državnim obvezama.

Netočno pisanje u formalnom kontekstu:

  • Porezna obaveza dospijeva 31. siječnja. ❌
  • Tvrtka je ispunila sve svoje ugovorne obaveze. ❌
  • Preuzimanje obaveza prema vjerovnicima regulirano je zakonom. ❌
  • Ministarstvo financija izdalo je izvješće o državnim obavezama. ❌

U razgovornom stilu “obaveza” se često koristi, no u službenim dokumentima, stručnim tekstovima i akademskom pisanju uvijek se preporučuje standardni oblik “obveza”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!