Obveza ili obaveza? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku često se javlja dvojba između riječi “obveza” i “obaveza”. Mnogi govornici koriste oba oblika, no postavlja se pitanje koji je od njih jezično ispravan i preporučen u standardnom jeziku.

“Obveza” je standardni i preporučeni oblik u hrvatskom književnom jeziku, dok je “obaveza” razgovorna varijanta koja se smatra regionalizmom. Iako se oba oblika mogu čuti u svakodnevnom govoru, u službenim i formalnim tekstovima prednost se daje riječi “obveza”.

Zanimljivo je kako male razlike u pravopisu mogu odražavati šire jezične promjene i utjecaje. Razumijevanje ovakvih jezičnih nijansi omogućuje precizniju i kulturniju komunikaciju u poslovnom i akademskom okruženju.

Ispravno gramatičko pisanje

Hrvatski standardni jezik jasno definira pravilnu uporabu riječi “obveza” kao standardne inačice. Riječ “obveza” potječe iz staroslavenskog jezika i predstavlja službeni oblik koji se preporučuje u svim formalnim tekstovima, službenim dokumentima i akademskim radovima.

Iako se riječ “obaveza” često koristi u svakodnevnom govoru, jezični stručnjaci ističu da taj oblik pripada razgovornom stilu. Pravilna uporaba riječi “obveza” odražava poštivanje jezičnih normi hrvatskog standardnog jezika i pokazuje jezičnu kulturu govornika.

U pisanoj komunikaciji, posebno u poslovnim dopisima, stručnim publikacijama i pravnim dokumentima, ispravno je koristiti isključivo standardni oblik “obveza”.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Ispravno korištenje riječi “obveza” i “obaveza” ovisi o kontekstu i značenju. Evo nekoliko jasnih primjera koji pokazuju razliku:

Točno pisanje:

  • “Plaćanje poreza je zakonska obveza svakog građanina.”
  • “Ispunjavanje ugovornih obveza ključno je u poslovnim odnosima.”
  • “Moralna obaveza pomaganja susjedima dio je našeg društvenog odgoja.”

Netočno pisanje:

  • “Plaćanje poreza je zakonska obaveza (treba biti: obveza).”
  • “Ugovorom preuzete obaveze (treba biti: obveze) moraju se poštovati.”
  • “Moralna obveza (treba biti: obaveza) pomaganja bližnjima.”

Pravilo je jednostavno: kada govorimo o pravnim, financijskim ili ugovornim dužnostima, koristimo “obveza”, a za moralne i društvene dužnosti prikladnija je riječ “obaveza”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!