Obaveza ili obveza? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku često se susrećemo s dubletima koji ponekad zbunjuju i izvorne govornike. Jedan od takvih primjera jest upotreba riječi “obaveza” i “obveza”.

Riječi “obaveza” i “obveza” predstavljaju sinonime u hrvatskom standardnom jeziku, s time da se oblik “obveza” smatra standardnijim i preporučljivijim u formalnoj komunikaciji. Obje riječi označavaju dužnost, zadatak ili odgovornost koju netko ima, no jezikoslovci daju prednost obliku “obveza”.

Povijest ovih riječi seže u etimologiju koja otkriva njihove zajedničke korijene, ali i suptilne razlike u razvoju. Način na koji se ovi oblici upotrebljavaju u različitim funkcionalnim stilovima govori mnogo o bogatstvu i živosti hrvatskog jezika.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom standardnom jeziku oblici “obaveza” i “obveza” supostoje kao dubletni oblici, ali s jasnim pravilima upotrebe. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje preporučuje oblik “obveza” kao standardniji, posebice u formalnoj komunikaciji i administrativnom stilu. Njegova upotreba potvrđena je u relevantnim rječnicima poput Anićevog “Rječnika hrvatskoga jezika” i “Hrvatskog jezičnog savjetnika”.

Oblik “obaveza” nije pogrešan, ali se smatra manje preporučljivim u standardnom jeziku. U svakodnevnoj komunikaciji i razgovornom stilu često se upotrebljava, no u službenim dokumentima, akademskim radovima i formalnim tekstovima prednost se daje obliku “obveza”.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U hrvatskom standardnom jeziku postoje specifični primjeri koji ilustriraju točne i netočne oblike pisanja ovih dubleta. Oblik “obveza” smatra se standardnijim u formalnoj komunikaciji, dok se “obaveza” češće koristi u svakodnevnom govoru.

Točno pisanje:

  • “Podsjećamo vas na obvezu plaćanja članarine do kraja mjeseca.”
  • “Ugovorne obveze stupaju na snagu danom potpisivanja.”
  • “Izvršavanje obveza prema poslovnim partnerima prioritet je naše tvrtke.”

Netočno pisanje (u formalnom kontekstu):

  • “Podsjećamo vas na obavezu plaćanja članarine do kraja mjeseca.”
  • “Ugovorne obaveze stupaju na snagu danom potpisivanja.”
  • “Izvršavanje obaveza prema poslovnim partnerima prioritet je naše tvrtke.”

Ova distinkcija posebno je važna u službenim dokumentima, akademskim radovima i poslovnoj korespondenciji gdje se preporučuje korištenje standardiziranog oblika “obveza”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!