Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi hrvatski govornici često se suočavaju s dilemom kako ispravno napisati “neznam” ili “ne znam”. Ova naizgled jednostavna jezična nedoumica odražava širi izazov u razumijevanju osnovnih pravila hrvatskog pravopisa.

Ispravno je pisati “ne znam” kao dvije odvojene riječi, jer se radi o negaciji glagola “znati”. Negacija “ne” u hrvatskom jeziku uvijek se piše odvojeno od glagola koji slijedi, osim u rijetkim iznimkama poput “nemoj”, “nemam” i “nemati”.

Pravilno pisanje negacije nije samo pitanje forme, već jasno odražava jezičnu kulturu govornika. Razumijevanje razlike između “ne znam” i pogrešnog oblika “neznam” predstavlja temelje za usavršavanje hrvatskog jezika te izbjegavanje čestih pogrešaka u svakodnevnoj komunikaciji.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno pisanje negacije glagola u hrvatskom jeziku slijedi jasno pravilo – negacija “ne” piše se odvojeno od glagola koji negira. Prema tome, ispravno je pisati “ne znam”, a ne “neznam”. Ovo pravilo vrijedi za sve glagole u hrvatskom jeziku, bez iznimke.

Hrvatski pravopis propisuje da se riječca “ne” piše odvojeno od glagola kad izražava negaciju radnje. To uključuje i često korištene izraze poput “ne mogu”, “ne želim” ili “ne vidim”. Jedina iznimka od ovog pravila pojavljuje se kada “ne” postaje sastavni dio nove riječi koja ima vlastito značenje, kao u primjerima “nestati”, “nestajati” ili “neznalica”.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Hrvatski jezik zahtijeva odvojeno pisanje negacije “ne” od glagola “znati”, što mnogi govornici često zanemaruju. Točan oblik je “ne znam” – dvije zasebne riječi koje zajedno izražavaju neznanje ili nesigurnost.

Ispravni primjeri:

  • “Ne znam koliko će trajati put.”
  • “Ona ne zna gdje se nalazi.”
  • “Mi ne znamo što nas čeka.”

Neispravni primjeri:

  • “Neznam koliko će trajati put.” (pogrešno spojeno)
  • “Neznadem gdje se nalazi.” (pogrešno spojeno s nepotrebnim sufiksom)
  • “On nezna što ga čeka.” (pogrešno spojeno)

Ovo pravilo vrijedi i za ostale oblike glagola “znati” u različitim licima: “ne znaš”, “ne zna”, “ne znamo”, “ne znate”, “ne znaju”. Zapamtite, negacija “ne” uvijek se piše odvojeno od glagola koji slijedi.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!