Neću ili Neču? – Kako se pravilno piše

U hrvatskom jeziku često dolazi do nedoumica oko pravilnog pisanja određenih riječi, a jedna od najčešćih pogrešaka odnosi se na pisanje negacije glagola “htjeti”. Dilema “neču ili neću” svakodnevno muči mnoge govornike hrvatskog jezika, od učenika do odraslih osoba.

Pravilno je pisati “neću”, a ne “neču”. Riječ “neću” nastaje spajanjem čestice “ne” i prvog lica jednine prezenta glagola “htjeti” (hoću), pri čemu dolazi do glasovne promjene. U hrvatskom standardnom jeziku, negacija glagola “htjeti” uvijek se piše s ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će.

Poznavanje ovog pravila nije samo pitanje pravopisa već i jezične kulture koja odražava obrazovanost govornika. Zanimljivo je kako jedna naizgled mala razlika može značajno utjecati na dojam koji ostavljamo u pisanoj komunikaciji.

Ispravno gramatičko pisanje

U standardnom hrvatskom jeziku niječni oblik glagola “htjeti” u prvom licu jednine glasi “neću”, a ne “neču”. Ovo je rezultat spajanja niječne čestice “ne” i oblika “ću” (1. lice jednine prezenta glagola “htjeti”). Pravilo je jednostavno – prilikom spajanja niječnice s glagolom “htjeti” dolazi do glasovnih promjena koje utječu na pisanje.

Jezikoslovci objašnjavaju da je oblik “neću” nastao sažimanjem starijih oblika “ne hoću”. Tijekom jezičnog razvoja, “hoću” je postalo “ću”, a “ne hoću” sažeto je u “neću”. Sve ostale oblike niječnog prezenta glagola “htjeti” također pišemo sastavljeno: nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U svakodnevnoj pisanoj komunikaciji često se susrećemo s pogrešnim pisanjem niječnog oblika glagola “htjeti”. Ispravno je pisati “neću”, a ne “neču”.

Točno pisanje:

  • Neću doći na sastanak.
  • Ja neću sudjelovati u projektu.
  • Neću ti reći tajnu.
  • On neće priznati pogrešku.

Netočno pisanje:

  • Neču doći na sastanak.
  • Ja neču sudjelovati u projektu.
  • Neču ti reći tajnu.
  • On neče priznati pogrešku.

Isto vrijedi i za ostala lica: nećeš (ne: nečeš), neće (ne: neče), nećemo (ne: nečemo), nećete (ne: nečete), neće (ne: neče). Ova pravila primjenjuju se u svim oblicima službene i neslužbene komunikacije.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!