Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati “ne znam” ili “neznam”. Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji.

U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je “ne znam” (odvojeno) jer se niječna čestica “ne” piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli “nemam”, “nemoj”, “nisam” i “neću” koji su srasli s niječnicom u jednu riječ.

Razumijevanje ovih pravopisnih pravila nije samo pitanje formalnosti već i jasnog izražavanja na materinskom jeziku. Pravilna uporaba niječnice s glagolima odražava jezičnu kompetenciju i poštivanje standardnojezične norme koja čuva identitet hrvatskog jezika.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom jeziku niječnica “ne” piše se odvojeno od glagola koji slijedi. Pravilno je, dakle, pisati “ne znam”, s razmakom između niječnice i glagola. Ovo je temeljno pravopisno pravilo koje vrijedi za većinu glagola u hrvatskom standardnom jeziku.

Hrvatski pravopis jasno definira da se niječnica “ne” u pravilu piše odvojeno od glagola. Iznimke su malobrojne i uključuju glagolske oblike poput “nemam”, “nemoj”, “nisam” i “neću”, koji su zbog jezičnog razvoja i česte uporabe postali ustaljeni kao jedinstvene riječi.

Pisanje “neznam” kao jedne riječi smatra se pravopisnom pogreškom i nije u skladu s normama hrvatskog standardnog jezika, bez obzira na njegovu čestu pojavu u neformalnoj komunikaciji ili na društvenim mrežama.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U svakodnevnoj komunikaciji često se susrećemo s pogrešnim pisanjem niječnice “ne” uz glagol “znam”. Evo nekoliko jasnih primjera koji pokazuju razliku između ispravne i neispravne upotrebe:

Točno pisanje:

  • Ne znam odgovor na to pitanje.
  • Ja ne znam što bih rekao u ovoj situaciji.
  • Ne znam hoću li stići na vrijeme.

Netočno pisanje:

  • Neznam odgovor na to pitanje.
  • Ja neznam što bih rekao u ovoj situaciji.
  • Neznam hoću li stići na vrijeme.

Pravilo je jednostavno – niječnica “ne” piše se odvojeno od glagola “znam” u svim slučajevima.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Proslijediti ili prosljediti? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad može biti izazovan čak i za izvorne govornike. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi "proslijediti" i "prosljediti" - dvije riječi koje zvuče slično, ali imaju različita značenja i primjene. "Proslijediti" znači poslati dalje, uputiti nekome nešto što smo primili, dok "prosljediti" znači nastaviti pratiti nešto što je već započeto. Ključna razlika leži u njih

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!