Ne dam ili nedam? – Kako se piše?

Pravilno pisanje hrvatskog jezika često uključuje dileme, a jedna od njih je kako točno napisati “ne dam” ili “nedam”. Ova naizgled jednostavna kombinacija riječi može uzrokovati nedoumice čak i kod izvornih govornika hrvatskog jezika.

U hrvatskom jeziku ispravno je pisati “ne dam” kao dvije odvojene riječi. Negacija “ne” piše se odvojeno od glagola “dati” u prezentu, što je u skladu s pravopisnim pravilima koja nalažu da se negacija “ne” piše odvojeno od glagolskih oblika.

Poznavanje ove pravopisne distinkcije nije samo pitanje gramatičke točnosti već i jasnoće izražavanja. Pravilna uporaba omogućuje preciznu komunikaciju i demonstrira poštovanje prema jezičnim standardima koji čine temelj hrvatske pismenosti.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom jeziku pravilno pisanje negacije uz glagole podliježe jasnim pravopisnim pravilima. Negacija “ne” piše se odvojeno od glagolskih oblika, što se odnosi i na prezentski oblik glagola “dati”. Pravilno je, dakle, pisati “ne dam” kao dvije zasebne riječi.

Hrvatski pravopis definira da se negacija “ne” odvojeno piše od svih glagola, osim u iznimnim slučajevima poput “nemam”, “nemoj”, “neću” i “nisam”. Kod glagola “dati” nema takve iznimke. Pravilo je jednostavno – negacija i glagol ostaju razdvojeni, čime se poštuje standardni hrvatski jezik i omogućava precizno izražavanje.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U hrvatskom jeziku postoji jasna razlika između ispravnog i neispravnog pisanja negacije s glagolom “dati”. Pravilno pisanje uključuje dvije varijante:

Točno pisanje:

  • “Ne dam” – negacija i glagol pišu se odvojeno: “Ne dam ti svoju knjigu.”
  • “Nedam” – u govoru se ponekad koristi spojena verzija: “Nedam nikome svoje podatke.”

Netočno pisanje:

  • “Ne nedam” – dvostruka negacija nije gramatički ispravna u ovom kontekstu.
  • “Ja ne dam svoje mišljenje olako.” (ispravno)
  • “Ja nedam svoj telefon nikome.” (često u govoru)
  • “Ja ne nedam svoju lozinku.” (potpuno netočno)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Ne bi ili nebi? – Kako se piše?

Pravilna upotreba hrvatskog jezika često izaziva nedoumice, a jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod pisanja "ne bi" ili "nebi". Ova naizgled mala razlika ima veliku težinu u standardnom jeziku i svakodnevnoj komunikaciji. "Ne bi" uvijek se piše odvojeno jer se radi o negaciji glagolskog oblika "bi". Riječ "nebi" ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku i smatra se pravopisnom pogreškom. Ovo

Ne smije ili nesmije? – Kako se pravilno piše?

Pravilno pisanje negacije glagola "smjeti" često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Pravopisno pravilo kaže da se "ne" piše odvojeno od glagola, ali mnogi i dalje griješe spojeno pišući "nesmije". Prema standardnom hrvatskom jeziku, ispravno je pisati "ne smije" (odvojeno), a ne "nesmije" (spojeno). Ovo pravilo vrijedi za sve glagole jer je "ne" čestica koja se u hrvatskom jeziku

Preplata ili pretplata? – Kako se pravilno piše i koja je razlika?

Jesu li "preplata" i "pretplata" isto ili različito? Ovo pitanje često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika, a razlika između ovih dvaju pojmova može imati značajne pravne i financijske implikacije u svakodnevnoj komunikaciji. Preplata i pretplata nisu sinonimi. Preplata označava višak uplaćenog novca koji treba biti vraćen, dok pretplata predstavlja unaprijed plaćenu uslugu ili proizvod koji

Slijedeći ili sljedeći? – Kako se piše?

Pravopisne nedoumice u hrvatskom jeziku često zbunjuju čak i iskusne govornike. Jedna od najčešćih pogrešaka javlja se kod upotrebe riječi "slijedeći" i "sljedeći" koje mnogi koriste kao sinonime, iako to nisu. "Sljedeći" je pridjev koji označava ono što dolazi nakon nečega, poput "sljedeći sastanak" ili "sljedeći tjedan". "Slijedeći" je glagolski prilog sadašnji od glagola "slijediti" i označava

Bi smo ili bismo? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika "bi smo" ili "bismo". Pravilo je jasno: "bismo" je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola "biti" u prvom licu množine kondicionala. "Bi smo" nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!