Pravopis hrvatskog jezika ponekad stvara nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedno od čestih pitanja koje se javlja jest pravilno pisanje kondicionala glagola “biti” u prvom licu jednine – “ne bih” ili “nebih”. Ova naizgled jednostavna dilema često zbunjuje mnoge.
“Ne bih” je jedini pravilan oblik pisanja jer se radi o negaciji (“ne”) i kondicionalu glagola “biti” (“bih”). Pogrešan oblik “nebih” nastaje zbog pogrešnog spajanja negacije s glagolskim oblikom, što nije u skladu s pravilima hrvatskog standardnog jezika.
Zanimljivo je kako ova mala jezična nesigurnost otkriva složenost hrvatskih pravopisnih pravila. U nastavku članka detaljno ćemo objasniti zašto je važno razlikovati ove oblike te pružiti korisne savjete kako izbjeći ovu čestu pogrešku u svakodnevnoj komunikaciji.
Ispravno gramatičko pisanje
U hrvatskom jeziku pravilno pisanje kondicionala glagola “biti” u negaciji zahtijeva razdvajanje riječi – “ne bih”, a ne “nebih”. Ovo pravilo proizlazi iz osnovnih načela hrvatske gramatike gdje se niječna čestica “ne” piše odvojeno od glagolskih oblika, osim u iznimnim slučajevima.
Kondicional prvi tvori se od aorista pomoćnog glagola “biti” (bih, bi, bi, bismo, biste, bi) i glagolskog pridjeva radnog. Kad se ispred kondicionala nalazi negacija “ne”, ona se uvijek piše odvojeno od oblika “bih”. Dakle, ispravno je pisati “ne bih volio”, “ne bih mogao”, “ne bih rekao”, a nikako “nebih volio”, “nebih mogao” ili “nebih rekao”.
Ova pravila nisu proizvoljna – dio su standardnog hrvatskog jezika i propisana su pravopisnim i gramatičkim priručnicima koje izdaju relevantne jezične institucije poput Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
Hrvatski jezik razlikuje pravilno pisanje “ne bih” (ispravno) i “nebih” (neispravno). Evo nekoliko praktičnih primjera koji ilustriraju ovu razliku:
Ispravno:
- Ne bih htio zakasniti na sastanak.
- Ja to ne bih učinio da sam na tvom mjestu.
- Ne bih znala odgovoriti na to pitanje.
- Stvarno ne bih mogao više jesti.
Neispravno:
- Nebih htio zakasniti na sastanak.
- Ja to nebih učinio da sam na tvom mjestu.
- Nebih znala odgovoriti na to pitanje.
- Stvarno nebih mogao više jesti.
Obratite pozornost kako se niječnica “ne” uvijek piše odvojeno od kondicionala “bih”, što je u skladu s hrvatskim pravopisnim pravilima.