Mogućnost ili Mogučnost? – Kako se piše?

Pravopis hrvatskog jezika ponekad izaziva nedoumice među govornicima, posebno kada je riječ o sličnim riječima koje se često pogrešno pišu. Jedan takav primjer je dvojba između riječi “mogučnost” i “mogućnost”. Ovo pitanje često zbunjuje mnoge, od učenika do profesionalnih pisaca.

Ispravno je pisati “mogućnost”, a ne “mogučnost”. Riječ “mogućnost” izvedena je iz pridjeva “moguć” i sufiksa “-nost” koji tvori imenicu. Glas “ć” iz pridjeva “moguć” zadržava se u izvedenici, pa je stoga “mogućnost” jedini pravopisno ispravan oblik.

Razumijevanje pravila tvorbe riječi u hrvatskom jeziku pomaže u rješavanju ovakvih nedoumica. Pravilno pisanje ne samo da pokazuje jezičnu kompetenciju, već i osigurava jasnu komunikaciju bez nepotrebnih prepreka u razumijevanju teksta.

Ispravno gramatičko pisanje

Riječ “mogućnost” piše se s “ć”, a ne s “č” jer se tvori od pridjeva “moguć” i sufiksa “-nost”. Ova pravopisna nedoumica često zbunjuje govornike hrvatskog jezika. Ključno je razumjeti da se većina imenica na “-nost” tvori od pridjevne osnove, zadržavajući pritom izvorni oblik pridjeva. Kako je pridjev “moguć”, a ne “moguč”, i imenica mora biti “mogućnost”.

Hrvatski pravopis jasno definira da se glasovi “č” i “ć” ne smiju miješati ili zamjenjivati, unatoč sličnom izgovoru. Njihova pravilna upotreba temeljna je značajka standardnog hrvatskog jezika i važan pokazatelj jezične pismenosti.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U svakodnevnoj pisanoj komunikaciji često se susrećemo s pogrešnim pisanjem riječi “mogućnost”. Pravilno pisanje uključuje glas ć, a nikako glas č.

Točni primjeri:

  • Razmatramo sve mogućnosti prije donošenja odluke.
  • Ova tehnologija nudi brojne mogućnosti.
  • Imala je bezbroj mogućnosti, cijeli život je stajao pred njom.
  • Mogućnosti su razne, a naši odabiri čine razliku.

Netočni primjeri:

  • ❌ “Razmatramo sve mogučnosti
  • ❌ “Ova tehnologija nudi brojne mogučnosti
  • ❌ “Imala je bezbroj mogučnosti

Pogrešno pisanje s glasom č moguće je posljedica nesigurnosti u primjeni pravila o upotrebi glasova č/ć ili nerazumijevanja tvorbe riječi od pridjeva “moguć”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!