Lijepo ili Ljepo? – Kako se pravilno piše

Pogreške u pisanju često se događaju i hrvatskim govornicima, a jedna od najčešćih dilema je kako pravilno napisati riječ “lijepo”. Mnogi se pitaju treba li pisati “lijepo” ili “ljepo”, a odgovor nije uvijek jasan onima koji nisu dobro upoznati s pravilima hrvatskog pravopisa.

Pravilno je pisati “lijepo” s glasom “i” ispred “je”. Ova riječ pripada skupini riječi s tzv. ijekavskim refleksom jata, gdje se dugi jat piše kao “ije”. Pisanje “ljepo” bez slova “i” predstavlja čest pravopisni propust i smatra se pogreškom.

Pravilno pisanje riječi dio je jezične kulture koja odražava obrazovanost i pažnju prema jeziku. Poznavanje pravila o pisanju ije/je omogućuje preciznije izražavanje i izbjegavanje nesporazuma u pisanoj komunikaciji.

Ispravno gramatičko pisanje

Hrvatski pravopis jasno definira pravilno pisanje riječi “lijepo”. Ova riječ pripada skupini riječi s tzv. refleksom jata, gdje je pravilo jednoznačno – ispravno je pisati “lijepo” s glasom “i” ispred “je”. Pisanje “ljepo” predstavlja čestu pravopisnu pogrešku koja se javlja zbog nepoznavanja pravila o refleksu jata u hrvatskom standardnom jeziku.

Riječi poput “lijepo”, “lijevo”, “vrijeme”, “svijet” i “dijete” slijede isto pravilo. Sve sadrže dvoglas “ije” kao odraz dugog jata. Nasuprot tome, kad se radi o kratkom jatu, piše se “je” (primjerice “djeca”, “mjesto”, “vjetar”). Poznavanje ove razlike ključno je za pravilno pisanje hrvatskog jezika.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U hrvatskom jeziku riječ “lijepo” pravilno se piše s refleksom dugog jata (ije), dok je oblik “ljepo” pogrešan. Evo nekoliko primjera ispravne i pogrešne uporabe:

Točno:

  • Lijepo je vidjeti kako djeca uče.
  • Danas je lijepo vrijeme.
  • Ona lijepo pjeva.
  • Taj je cvijet lijepo mirisao.

Netočno:

  • Ljepo je vidjeti kako djeca uče.
  • Danas je ljepo vrijeme.
  • Ona ljepo pjeva.
  • Taj je cvijet ljepo mirisao.

Riječ “lijepo” pripada skupini riječi s dugim jatom, poput “lijevo”, “vrijeme” i “svijet”. Pamtite, u hrvatskom standardnom jeziku ne postoji oblik “ljepo” – to je pravopisna pogreška.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!