Kći ili Kćer? – Kako se pravilno piše u hrvatskom jeziku

Pitanje pravilne upotrebe riječi “kći” ili “kćer” često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika. Ova naizgled jednostavna dvojba krije zanimljivu jezičnu pozadinu i pravila koja vrijedi razumjeti za pravilno izražavanje.

Obje riječi, “kći” i “kćer”, pravilni su oblici u hrvatskom jeziku koji označavaju žensko dijete u odnosu prema roditeljima. “Kći” je nominativni oblik, dok se “kćer” najčešće koristi u drugim padežima, iako obje riječi mogu funkcionirati kao nominativ u standardnom hrvatskom jeziku.

Hrvatski jezik poznaje mnoge slične dvojbe koje proizlaze iz bogatstva našeg jezika i njegovih dijalektalnih varijacija. Razumijevanje ovih nijansa ne samo da poboljšava jezičnu pismenost već i čuva jezično bogatstvo koje nas okružuje kroz stoljeća.

Ispravno gramatičko pisanje

Imenica “kći” u hrvatskom jeziku pripada skupini imenica s promjenjivom osnovom. U nominativu jednine koristi se oblik “kći”, dok se u ostalim padežima pojavljuje osnova “kćer-“. Padežne promjene ove imenice slijede sljedeći obrazac:

Jednina:

  • N: kći
  • G: kćeri
  • D: kćeri
  • A: kćer
  • V: kćeri
  • L: kćeri
  • I: kćeri/kćerju

Množina:

  • N: kćeri
  • G: kćeri
  • D: kćerima
  • A: kćeri
  • V: kćeri
  • L: kćerima
  • I: kćerima

Važno je napomenuti da u instrumentalu jednine postoje dva pravilna oblika: “kćeri” i “kćerju”, pri čemu je oblik “kćerju” stilski obilježeniji i češće se susreće u književnim tekstovima. Oblik “kćer” u nominativu jednine gramatički je neispravan i nastao je proširivanjem osnove iz kosih padeža.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilna upotreba riječi “kći” i “kćer” često stvara nedoumice u svakodnevnoj komunikaciji. Kroz nekoliko primjera moguće je jasno razlikovati točne od netočnih oblika:

Točno:

  • Moja kći ide u školu. (nominativ jednine)
  • Razgovarao sam sa svojom kćeri. (instrumental jednine)
  • Dao sam poklon svojoj kćeri. (dativ jednine)
  • Vidio sam svoju kćer. (akuzativ jednine)
  • Naše kćeri su odrasle. (nominativ množine)
  • Moja kćer ide u školu. (pogrešan nominativ)
  • Razgovarao sam sa svojom kćerju. (mogući, ali stilski obilježeniji oblik)
  • Razmišljam o svojoj kćerki. (dijalektalni oblik, nije standardni)
  • Posjetio sam kćerinu obitelj. (pravilno je “kćerinu”)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!