Ja bih ili ja bi? – Kako se pravilno piše?

Pitanje pravilnog korištenja izraza “ja bih” ili “ja bi” često zbunjuje mnoge govornike hrvatskog jezika. Ova gramatička nedoumica odražava širu problematiku uporabe kondicionala u svakodnevnom govoru i pisanju.

Pravilna forma je “ja bih” jer se radi o prvom licu jednine kondicionala glagola “biti”. U standardnom hrvatskom jeziku oblik “bih” koristi se uz prvo lice jednine (ja), “bi” uz drugo i treće lice jednine (ti, on/ona/ono) te “bismo”, “biste” i “bi” za množinu.

Iako se u neformalnoj komunikaciji često može čuti oblik “ja bi”, važno je razumjeti razliku između standardnog jezika i svakodnevnog govora. Poznavanje pravilnih oblika kondicionala predstavlja temelj jezične pismenosti i omogućuje precizniju komunikaciju u službenim situacijama.

Ispravno gramatičko pisanje

Pisanje kondicionala u hrvatskom standardnom jeziku ima jasna pravila koja vrijedi poštovati u formalnoj komunikaciji. Ispravni oblik kondicionala za prvo lice jednine uvijek glasi “ja bih”, nikako “ja bi”. Ovo proizlazi iz pravilne konjugacije aorista pomoćnog glagola “biti” koji u prvom licu jednine ima oblik “bih”.

U standardnom hrvatskom jeziku, kondicional I. tvori se od aorista pomoćnog glagola “biti” i glagolskog pridjeva radnog. Pravilna konjugacija kondicionala za sva lica glasi:

  • ja bih radio/radila
  • ti bi radio/radila
  • on/ona/ono bi radio/radila/radilo
  • mi bismo radili/radile
  • vi biste radili/radile
  • oni/one/ona bi radili/radile/radila

Pogreška nastaje kad se oblik “bi” (koji pripada drugom i trećem licu jednine te trećem licu množine) pogrešno koristi za prvo lice jednine ili prvo i drugo lice množine. Iako se u razgovornom jeziku često čuje “ja bi htio” umjesto “ja bih htio”, u pisanom i službenom jeziku takav je oblik neprihvatljiv.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Hrvatski standardni jezik jasno propisuje pravila pisanja kondicionala glagola “biti” u prvom licu jednine. Pisanje “ja bih” uvijek je točno, dok je “ja bi” nepravilno.

Točno pisanje kondicionala

  • Ja bih voljela posjetiti Dubrovnik ovog ljeta.
  • Sutra bih predala izvještaj, ako ga završim na vrijeme.
  • Bih li mogla dobiti još jedan primjerak?
  • Da imam više vremena, bih pročitala tu knjigu.

Netočno pisanje kondicionala

  • Ja bi voljela posjetiti Dubrovnik ovog ljeta. (ispravno: Ja bih)
  • Sutra bi predala izvještaj. (ispravno: bih)
  • Bi li mogla dobiti još jedan primjerak? (ispravno: Bih li)
  • Da imam više vremena, bi pročitala tu knjigu. (ispravno: bih)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija

Dijelo ili Djelo? – Kako se piše?

Hrvatski jezik obiluje pravopisnim izazovima koji često zbunjuju čak i iskusne govornike. Među najčešćim nedoumicama nalazi se razlikovanje riječi "dijelo" i "djelo" koje, unatoč sličnom izgledu, imaju potpuno različita značenja i gramatičku opravdanost. Riječ "djelo" je ispravna hrvatska riječ koja označava nešto što je stvoreno, učinjeno ili proizvedeno, poput umjetničkog djela, književnog djela
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!