Dilema oko ispravnog oblika glagola “htjeti” u ženskom rodu jednine često zbunjuje govornike hrvatskog jezika. Treba li pisati “htjela” ili “htijela”? Ova naizgled jednostavna nedoumica otkriva složenost hrvatske gramatike i pravopisa.
Pravilan oblik glagola “htjeti” u ženskom rodu jednine je “htjela”, a ne “htijela”. Ova česta pogreška nastaje zbog sličnosti s infinitivnim oblikom “htjeti”, ali prema standardnom hrvatskom jeziku oblik “htijela” nije ispravan i smatra se dijalektalizmom.
Pravila koja se odnose na glagolske oblike često sadrže iznimke koje valja zapamtiti, a “htjeti” je jedan od takvih primjera koji zahtijeva posebnu pozornost. Kroz analizu ovog jezičnog problema, otkrit ćemo i druge zanimljive aspekte hrvatske gramatike.
Ispravno gramatičko pisanje
Pravilni oblik glagola “htjeti” u ženskom rodu jednine je “htjela”, a ne “htijela”. Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja različitih glagolskih oblika. Pravilo je jednostavno – u imperfektu glagola “htjeti” za ženski rod koristi se oblik “htjela sam”, dok je “htijela sam” jezično neispravno.
U hrvatskom standardnom jeziku, oblik “htijela” ne postoji kao književna norma već pripada dijalektalnom izričaju, najčešće u nekim dijelovima Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Važno je uočiti da se glagol “htjeti” ponaša kao jedna od iznimaka u tvorbi prošlih glagolskih vremena, što ga čini posebno zanimljivim u hrvatskoj gramatici.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
Pravilno pisanje glagola “htjeti” u ženskom rodu jednine često izaziva nedoumice. U nastavku su prikazani primjeri ispravne i pogrešne uporabe:
Točno:
- Ona je htjela ići u kino.
- Marija je htjela kupiti novu knjigu.
- Nisam htjela reći ništa loše.
- Ana je htjela položiti vozački ispit iz prvog pokušaja.
Netočno:
- Ona je htijela ići u kino.
- Marija je htijela kupiti novu knjigu.
- Nisam htijela reći ništa loše.
- Ana je htijela položiti vozački ispit iz prvog pokušaja.
Zapamtite da se u standardnom hrvatskom jeziku uvijek koristi oblik “htjela”, dok se oblik “htijela” smatra dijalektalnim i nije dio standardnojezične norme.