Đon ili džon? – Kako se pravilno piše?

U hrvatskom jeziku često se susrećemo s pravopisnim dvojbama koje mogu zbuniti čak i iskusne govornike. Jedna takva nedoumica je treba li pisati “džon” ili “đon” kada govorimo o potplatu cipele.

Pravilno je pisati “đon” kada se radi o donjem dijelu obuće koji dolazi u kontakt s tlom. Riječ “đon” dolazi iz turskog jezika (yön) i u standardnom hrvatskom jeziku piše se isključivo s đ, dok se oblik “džon” smatra pogrešnim.

Iako mnogi govornici nesvjesno koriste oblik “džon” pod utjecajem dijalekata ili neformalnog govora, važno je poznavati standardni oblik za pravilno izražavanje. Pravilna uporaba riječi “đon” nije samo stvar pravopisa već i očuvanja jezične preciznosti koja obogaćuje našu svakodnevnu komunikaciju.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom pravopisu ispravno je pisati samo “đon” kada govorimo o potplatu cipele. Ova riječ dolazi iz turskog jezika (yön) i pripada skupini riječi koje su u hrvatski jezik ušle kao turcizmi. Hrvatski pravopis jasno definira da je grafem “đ” ispravan u ovom slučaju, dok je pisanje “džon” pogrešno.

Pravilna uporaba slova “đ” u riječi “đon” određena je standardizacijom hrvatskog jezika i potvrđena u svim relevantnim pravopisnim priručnicima. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje također potvrđuje ovaj oblik kao jedini standardni. Ova dvojba često se pojavljuje u svakodnevnoj komunikaciji, no pravilo je nedvosmisleno – đon, đonovi, đonski, potđoniti.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno pisanje riječi “đon” ključno je za standardni hrvatski jezik. Primjeri ispravne uporabe uključuju: “Cipele s kožnim đonom dugo traju”, “Đon se istrošio nakon samo mjesec dana nošenja” ili “Majstor je zamijenio đon na mojim omiljenim cipelama”.

Netočni oblici koje treba izbjegavati su: “Džon na mojim tenisicama je oštećen”, “Kupio sam cipele s gumenim džonom” ili “Trebam popraviti džon na čizmama”. Ove pogrešne varijante nastaju zbog nepoznavanja pravopisnih pravila ili zbog pogrešnog povezivanja s fonemom /dʒ/ koji se u hrvatskom bilježi kao “dž”.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!