Drukčije ili drugačije? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku često se susrećemo s dvojbama oko pravilne uporabe riječi. Jedna od češćih nedoumica je kada koristiti “drukčije” ili “drugačije”. Ove dvije riječi, iako slične, imaju svoje nijanse značenja i kontekste uporabe koji izazivaju nesigurnost kod mnogih govornika.

Riječi “drukčije” i “drugačije” u hrvatskom standardnom jeziku imaju isto značenje i obje su pravilne. Međutim, jezikoslovci tradicionalno daju prednost obliku “drukčije” u formalnom pisanom izražavanju, dok se “drugačije” češće pojavljuje u svakodnevnom govoru.

Iza ove naizgled jednostavne dvojbe krije se zanimljiva jezična povijest i razvoj hrvatskog standardnog jezika. Kroz analizu etimologije i suvremene uporabe, možemo bolje razumjeti suptilne razlike koje karakteriziraju ove jezične blizance.

Ispravno gramatičko pisanje

U hrvatskom jeziku obje inačice “drukčije” i “drugačije” gramatički su ispravne. Obje riječi su prilozi izvedeni iz pridjeva “drukčiji” i “drugačiji”. Međutim, jezikoslovci često daju prednost obliku “drukčije” u standardnom jeziku. Razlog tome je što se “drukčije” smatra stilski neutralnijim i tradicionalnijim oblikom.

Pridjev “drukčiji” izveden je iz riječi “drugi” i sufiksa “-čiji”, dok je “drugačiji” izveden dodavanjem sufiksa “-ačiji”. Upravo ta razlika u tvorbi dovela je do preferencije oblika “drukčije” u formalnom pisanom diskursu, osobito u akademskim i službenim tekstovima.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

U hrvatskom jeziku važno je razlikovati ispravne i neispravne oblike riječi. Riječ “drugačije” predstavlja standardni oblik koji se koristi u svakodnevnoj komunikaciji, dok “dručije” nije pravilna varijanta i smatra se jezičnom pogreškom.

Točno pisanje

Drugačije se pravilno koristi kada opisujemo nešto što odstupa od uobičajenog ili očekivanog:

  • “On je drugačije shvatio situaciju.”
  • “Drugačije se osjećam kada sam vani.”
  • “Stvari su se odvijale drugačije nego što smo planirali.”

Netočno pisanje

Dručije je nepravilna varijanta koja se ne koristi u standardnom hrvatskom jeziku:

  • “On je dručije shvatio situaciju.” (pogrešno)
  • “Dručije se osjećam kada sam vani.” (pogrešno)
  • “Stvari su se odvijale dručije nego što smo planirali.” (pogrešno)

Hrvatski jezični portal i drugi autoritativni izvori preporučuju isključivo upotrebu oblika “drugačije” ili alternativno “drukčije” koji se smatra stilski neutralnijim u formalnoj komunikaciji.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Proslijediti ili prosljediti? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad može biti izazovan čak i za izvorne govornike. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi "proslijediti" i "prosljediti" - dvije riječi koje zvuče slično, ali imaju različita značenja i primjene. "Proslijediti" znači poslati dalje, uputiti nekome nešto što smo primili, dok "prosljediti" znači nastaviti pratiti nešto što je već započeto. Ključna razlika leži u njih

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!