Da li ili dali? – Kako se piše?

Pravilna uporaba hrvatskog jezika može biti izazovna čak i za iskusne govornike. Jedna od najčešćih dvojbi s kojom se mnogi susreću jest kada koristiti “da li” a kada “dali”. Ova naizgled sitna razlika često stvara nedoumice u pisanoj komunikaciji.

“Da li” je upitna konstrukcija koja se sastoji od veznika “da” i upitne čestice “li”, dok je “dali” glagol u trećem licu množine perfekta glagola “dati”. Ove dvije konstrukcije imaju potpuno različita značenja i funkcije u hrvatskom jeziku, iako zvuče identično u govoru.

Razumijevanje ove suptilne razlike nije samo pitanje pravopisa već i jasnog izražavanja misli. Kroz nekoliko jednostavnih primjera i pravila, svaka nedoumica oko pravilne uporabe ovih izraza može biti elegantno riješena.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilno razlikovanje izraza “da li” i “dali” ključno je za gramatički ispravno pisanje na hrvatskom jeziku. “Da li” je upitna konstrukcija koja se sastoji od dva dijela: veznika “da” i upitne čestice “li”. Ova se konstrukcija koristi za postavljanje pitanja, poput “Da li ideš u kino večeras?”.

S druge strane, “dali” je glagolski oblik koji predstavlja treće lice množine perfekta glagola “dati” i piše se zajedno. Primjer ispravne upotrebe: “Oni su mi dali poklon za rođendan”. Važno je napomenuti da se u standardnom hrvatskom jeziku umjesto “da li” preporučuje korištenje upitne čestice “je li” ili samo “li” na drugom mjestu u rečenici za oblikovanje pitanja.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Evo nekoliko jasnih primjera koji pokazuju razliku između “da li” i “dali” u svakodnevnoj uporabi:

Pravilno korištenje “da li” (upitna konstrukcija):

  • Da li dolazite na sastanak? (upitno)
  • Pitao me da li znam odgovor. (neupravni govor)
  • Razmišljam da li je ovo ispravna odluka. (izražavanje nedoumice)

Pravilno korištenje “dali” (perfekt glagola “dati”):

  • Oni su dali sve od sebe.
  • Roditelji su mi dali podršku.
  • Dali smo im dovoljno vremena za odgovor.
  • ❌ Dali dolazite na sastanak? (pogrešno)
  • ✓ Da li dolazite na sastanak? (ispravno)
  • ❌ Pitam se da li su mi dali točne informacije. (pogrešno)
  • ✓ Pitam se jesu li mi dali točne informacije. (ispravno, još bolje)

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va

Ne znam ili neznam? – Kako se piše?

Mnogi govornici hrvatskog jezika svakodnevno se suočavaju s dvojbom treba li pisati "ne znam" ili "neznam". Ova naizgled jednostavna dilema često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih govornika, posebice u neformalnoj komunikaciji. U hrvatskom standardnom jeziku pravilan oblik je "ne znam" (odvojeno) jer se niječna čestica "ne" piše odvojeno od glagola. Jedine iznimke su glagoli "nemam", "nemo

Prevara ili Prijevara? – Kako se pravilno piše?

U današnjem svijetu sve je češće pitanje pravilne uporabe riječi "prevara" i "prijevara". Ovi pojmovi, iako slični, imaju svoje jezične nijanse koje mnogi govornici hrvatskog jezika često zamjenjuju. Riječi "prevara" i "prijevara" predstavljaju isti pojam u hrvatskom jeziku, ali "prijevara" je standardnojezični oblik koji se preporučuje u službenom komuniciranju, dok je "prevara" razgovorna varija
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!