Cjenik ili Cijenik? – Kako se pravilno piše u hrvatskom jeziku?

Pravilno pisanje riječi u hrvatskom jeziku često stvara nedoumice, posebice kada je riječ o terminima koji se svakodnevno koriste. Jedna od čestih dilema jest treba li pisati “cjenik” ili “cijenik”.

U standardnom hrvatskom jeziku ispravno je koristiti riječ “cjenik”, a ne “cijenik”. Ova imenica izvedena je od riječi “cijena” pri čemu dolazi do glasovne promjene – jotacije, gdje “ije” prelazi u “je” nakon što se doda sufiks “-nik”.

Razumijevanje ovih pravopisnih pravila ključno je za pravilnu poslovnu komunikaciju i izradu službenih dokumenata. Svaki profesionalac trebao bi poznavati ove finese hrvatskog jezika kako bi ostavio dojam stručnosti i kompetencije u svom području djelovanja.

Ispravno gramatičko pisanje

Pravilo kojim se određuje ispravna imenica “cjenik” (ne “cijenik”) pripada području glasovnih promjena u hrvatskom jeziku. Konkretno, radi se o kraćenju sloga s refleksom dugog jata. Kada se na riječ “cijena” dodaje sufiks “-nik”, dolazi do kraćenja ije > je, što rezultira oblikom “cjenik”. Ova promjena dosljedno se primjenjuje i u drugim sličnim slučajevima poput riječi “lijep” koja postaje “ljepota”, “svijet” koja daje “svjetski” ili “mlijeko” koja se pretvara u “mljekar”. Hrvatski pravopis jasno propisuje ovo pravilo, a poštivanje takvih normi ključno je za standardnu pisanu komunikaciju.

Primjeri točnog i netočnog pisanja

Pravilno pisanje riječi “cjenik” možemo vidjeti u brojnim svakodnevnim primjerima. Ispravno je reći: “Cjenik usluga našeg salona nalazi se na ulazu” ili “Novi cjenik stupa na snagu od sljedećeg mjeseca”.

Nepravilno pisanje “cijenik” susreće se u neformalnoj komunikaciji i oglasima, primjerice u pogrešnim izrazima poput: “Cijenik proizvoda možete preuzeti na našoj web stranici” ili “Objavili smo ažurirani cijenik usluga”.

Za lakše pamćenje, vezujte riječ “cjenik” uz druge riječi s istom glasovnom promjenom: “lijep-ljepota”, “svijet-svjetski”, “mlijeko-mljekar”. Ova jezična pravila dio su standardne pisane komunikacije u poslovnom okruženju.

Pretplati se na naš Newsletter!

Povezane objave

Proslijediti ili prosljediti? – Kako se piše?

Hrvatski jezik ponekad može biti izazovan čak i za izvorne govornike. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi "proslijediti" i "prosljediti" - dvije riječi koje zvuče slično, ali imaju različita značenja i primjene. "Proslijediti" znači poslati dalje, uputiti nekome nešto što smo primili, dok "prosljediti" znači nastaviti pratiti nešto što je već započeto. Ključna razlika leži u njih

Je li ili jeli? – Kako se pravilno piše i koristi u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji nekoliko gramatičkih nedoumica koje često zbunjuju i izvorne govornike. Među njima se ističe pitanje ispravne upotrebe "jeli" ili "je li". Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na značenje i gramatičku ispravnost rečenice. "Je li" je upitni oblik pomoćnog glagola biti u 3. licu jednine prezenta i piše se odvojeno, dok je "jeli" glagolski oblik u 3. licu množin

Za sada ili zasada? – Kako se piše?

U hrvatskom jeziku neke od najčešćih pravopisnih nedoumica odnose se na pisanje izraza koji se mogu pisati sastavljeno ili rastavljeno. Jedan od takvih primjera je dilema oko pisanja "za sada" i "zasada". "Za sada" piše se rastavljeno kada označava vremensku odrednicu u značenju "trenutno, privremeno", dok se "zasada" piše sastavljeno kada ima značenje "za sada, do sada, trenutno" ili kada označav

Obavještavam ili obaviještavam? – Kako se pravilno piše?

Hrvatski pravopis često izaziva nedoumice čak i kod iskusnih govornika. Jedna od čestih dilema jest pravilna upotreba glagola "obaviještavam" ili "obavještavam" u svakodnevnoj komunikaciji i službenim dokumentima. Ispravno je koristiti oblik "obavještavam", koji dolazi od glagola "obavijestiti", a ne "obaviještavam". Ova česta pogreška nastaje zbog miješanja s imenicom "obavijest" i pogrešne analo

Uspjela ili uspijela? – Kako se piše?

Pravilna upotreba riječi "uspjela" i "uspijela" česta je jezična nedoumica među govornicima hrvatskog jezika. Ove dvije varijante istog glagolskog pridjeva radnog ženskog roda često zbunjuju čak i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilni oblik glagolskog pridjeva radnog ženskog roda glagola "uspjeti" je "uspjela". Oblici poput "uspijela" smatraju se dijalektalnim ili regionalnim va
Ivan Lovre Marusic
Ivan Lovre Marusichttps://assemblio.hr
Zovem se Ivan Lovre Marušić, veliki sam zaljubljenik u tehnologiju i gaming. Napravio sam Assemblio kako bih podijelio svoje tehnološke savjete s drugim ljubiteljima istoga. Uživam u istraživanju novih gadgeta i pronalaženju najboljih rješenja za svakodnevne tehnološke izazove. Kroz Assemblio želim pomoći svima da donesu informirane odluke o tehnologiji i unaprijede svoje iskustvo korištenja uređaja. Pridružite mi se u ovoj uzbudljivoj avanturi kroz svijet tehnologije!