Jedna od najčešćih jezičnih nedoumica s kojom se hrvatski govornici susreću odnosi se na pravilnu upotrebu riječi “cjelosti” i “cijelosti”. Ova naizgled mala razlika u pisanju često izaziva nesigurnost čak i kod obrazovanih pojedinaca.
U hrvatskom standardnom jeziku pravilno je koristiti oblik “u cijelosti” kada se govori o potpunosti nečega, dok se riječ “cjelost” odnosi na svojstvo onoga što je cjelovito ili na jedinstvenu cjelinu kao takvu.
Razumijevanje ove suptilne razlike omogućuje preciznije izražavanje i svjedoči o bogatstvu hrvatskog jezika čija pravila, iako ponekad izazovna, imaju svoju unutarnju logiku i dosljednost.
Ispravno gramatičko pisanje
Pravilno gramatičko pisanje izraza “u cjelosti” ili “u cijelosti” temelji se na razumijevanju njihovih korijenskih riječi. Izraz “u cijelosti” dolazi od pridjeva “cijeli” i koristi se kad govorimo o potpunosti nečega. Stoga je ispravno reći “Dokument je predan u cijelosti” ili “Problem je u cijelosti riješen”.
S druge strane, “cjelost” je imenica koja označava stanje cjelovitosti ili jedinstva. Iako je manje uobičajena u svakodnevnom govoru, gramatički je točna u specifičnim kontekstima poput “Važno je očuvati cjelost ekosustava”. Pravi izbor između ova dva izraza ovisi o kontekstu rečenice i značenju koje želimo prenijeti.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
U svakodnevnoj komunikaciji često se susrećemo s dvojbama oko ispravnog pisanja izraza “u cjelosti” i “u cijelosti”. Evo nekoliko jasnih primjera koji pokazuju pravilnu upotrebu:
Točno:
- Projekt je u cijelosti financiran iz europskih fondova.
- Zadatak je u cijelosti izvršen prije roka.
- Kupac je iznos platio u cijelosti.
Netočno:
- ❌ Projekt je u cjelosti financiran iz europskih fondova.
- ❌ Zadatak je u cjelosti izvršen prije roka.
- ❌ Kupac je iznos platio u cjelosti.
Izraz “u cjelosti” gramatički nije ispravan kad govorimo o potpunosti, već se koristi “u cijelosti” zbog korijena riječi “cijeli”. S druge strane, imenica “cjelost” koristi se kad govorimo o svojstvu cjelovitosti ili jedinstvu.