Hrvatski jezik često postavlja zamke čak i onim najiskusnijim govornicima. Jedna od čestih nedoumica je pravilna upotreba riječi “cijeli” ili “cjeli” koja mnoge zbunjuje u svakodnevnoj komunikaciji i pisanju.
Pravilni oblik je isključivo “cijeli”, dok oblik “cjeli” ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku. Riječ “cijeli” pripada skupini riječi s takozvanimm refleksom jata, gdje se u korijenu riječi nalazi “ije”, a nikako samo “je”, što je česta pogreška u svakodnevnoj uporabi.
Pravilno razlikovanje ovih oblika predstavlja temelj dobre pismenosti i komunikacije na hrvatskom jeziku. Kroz sljedeće odlomke razmotrit ćemo pravila koja određuju upotrebu riječi “cijeli” te primjere koji će pomoći u trajnom usvajanju ovog jezičnog pravila.
Ispravno gramatičko pisanje
Hrvatski pravopis jasno definira da je jedini ispravni oblik pridjeva “cijeli”, dok oblik “cjeli” ne postoji u standardnom hrvatskom jeziku. Riječ “cijeli” pripada skupini riječi s tzv. ijekavskim refleksom jata, gdje se dugi jat bilježi kao “ije”.
Ovo pravilo vrijedi za sve oblike riječi: cijeli, cijela, cijelo, cijeli (mn.), kao i za komparative i superlative. Pravilo se također primjenjuje na izvedenice poput “cjelina”, “cjelokupan” i “cjelovit”, gdje dolazi do glasovne promjene i skraćivanja ije > je.
- Nominativ: cijeli dan
- Genitiv: cijelog dana
- Dativ: cijelom danu
- Akuzativ: cijeli dan
- Instrumental: cijelim danom
Primjeri točnog i netočnog pisanja
U svakodnevnoj komunikaciji često se javljaju pogreške u pisanju pridjeva “cijeli”. Pogledajmo nekoliko primjera pravilne i nepravilne upotrebe:
Točno:
- Cijeli dan sam učio za ispit.
- Proveli smo cijelo ljeto na moru.
- Cijela obitelj se okupila za blagdane.
- Cijelim putem do odredišta padala je kiša.
Netočno:
- ❌ Cjeli dan sam učio za ispit.
- ❌ Proveli smo cjelo ljeto na moru.
- ❌ Cjela obitelj se okupila za blagdane.
- ❌ Cjelim putem do odredišta padala je kiša.
Zapamtite, oblik “cjeli” nije ispravan ni u jednom kontekstu u standardnom hrvatskom jeziku. Pravilo vrijedi za sve rodove i padeže.