Pravilna upotreba kondicionala u hrvatskom jeziku često stvara nedoumice, posebno kada je riječ o oblicima “bi ste” ili “biste”. Ova naizgled mala razlika može značajno utjecati na gramatičku ispravnost rečenice i dojam koji ostavljamo u pisanoj komunikaciji.
Kondicional prvi tvori se od glagolskog pridjena radnog i aorista pomoćnog glagola “biti” (bih, bi, bi, bismo, biste, bi). Oblik “biste” je pravilan kada se obraćamo nekome u drugom licu množine, dok je “bi ste” uvijek pogrešno jer razdvaja aoristni oblik pomoćnog glagola “biti”.
Znati razliku između ovih oblika nije samo pitanje pravopisa već i jezične kulture. U nastavku članka detaljnije ćemo razmotriti pravila upotrebe kondicionala i najčešće pogreške koje se javljaju u svakodnevnoj komunikaciji.
Ispravno gramatičko pisanje
U hrvatskom standardnom jeziku kondicional prvi (pogodbeni način) tvori se od glagolskog pridjeva radnog i nenaglašenog oblika aorista pomoćnog glagola “biti”. Za drugo lice množine, jedini ispravni oblik je “biste”, a nikako “bi ste”. Ovo pravilo proizlazi iz činjenice da se aorist pomoćnog glagola “biti” u drugom licu množine piše kao jedna riječ.
Pravilni oblici kondicionala prvog su:
- ja bih
- ti bi
- on/ona/ono bi
- mi bismo
- vi biste
- oni/one/ona bi
Nepravilno je pisati “bi smo” umjesto “bismo” ili “bi ste” umjesto “biste”. Takve pogreške često se javljaju pod utjecajem govorne prakse gdje se naglasak gubi, ali u pisanom obliku ove razlike imaju veliku važnost za gramatičku ispravnost teksta.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
Pravilna upotreba kondicionala prvog često stvara nedoumice u svakodnevnoj komunikaciji. Evo nekoliko tipičnih primjera s jasnim razlikovanjem točnih i netočnih oblika:
Točno:
- Voljeli bismo ići na more ovog ljeta.
- Biste li nam pomogli oko selidbe?
- Oni bi rado posjetili muzej.
Netočno:
- Voljeli bi smo ići na more ovog ljeta.
- Bi ste li nam pomogli oko selidbe?
- Mi bi rado posjetili muzej.
Česta pogreška javlja se u drugom licu množine gdje mnogi pišu “vi bi ste” umjesto ispravnog “vi biste”. Također, u prvom licu množine često se susreće pogrešan oblik “mi bi smo” umjesto ispravnog “mi bismo”. Ove pogreške posebno su vidljive u neformalnoj komunikaciji, e-porukama i društvenim mrežama gdje jezična pravila često popuštaju pred brzinom komunikacije.