Hrvatski jezik često nas stavlja pred gramatičke dvojbe koje mogu zbuniti čak i one koji ga svakodnevno koriste. Jedna od češćih nedoumica svakako je pravilna upotreba oblika “bi smo” ili “bismo”.
Pravilo je jasno: “bismo” je ispravni oblik jer se radi o aoristnom obliku pomoćnog glagola “biti” u prvom licu množine kondicionala. “Bi smo” nikada nije gramatički ispravno, iako se često pojavljuje u govornom jeziku zbog pojednostavljivanja.
Razumijevanje ove naizgled sitne razlike odražava šire poznavanje hrvatske glagolske morfologije i pomaže u očuvanju jezične kulture. U nastavku članka detaljnije ćemo razjasniti zašto je ova razlika važna i kako ju dosljedno primjenjivati u svakodnevnoj komunikaciji.
Ispravno gramatičko pisanje
Pravilna upotreba kondicionala u hrvatskom jeziku zahtijeva razlikovanje oblika “bismo” i nepravilnog “bi smo”. “Bismo” je jedinstveni oblik kondicionala prvog lica množine koji se piše zajedno i predstavlja standardnu normu hrvatskog jezika. Ovaj oblik nastao je stapanjem pomoćnog glagola “biti” u aoristu i čestice “bi” – zajedno tvoreći cjelovitu gramatičku jedinicu koja ne može biti rastavljena. Primjerice, pravilno je reći: “Sutra bismo išli na izlet” ili “Rado bismo vam pomogli oko selidbe”. Nepravilni oblik “bi smo” ne postoji u standardnom jeziku, iako se često pogrešno koristi u neformalnoj komunikaciji.
Primjeri točnog i netočnog pisanja
U svakodnevnoj komunikaciji često se susrećemo s pogrešnom upotrebom kondicionala prvog lica množine. Pogledajmo konkretne primjere koji ilustriraju razliku:
Točno pisanje:
- Mi bismo voljeli posjetiti Dubrovnik ovog ljeta.
- Rado bismo vam pomogli, samo recite što trebate.
- Bismo li stigli na predstavu ako krenemo sada?
Netočno pisanje:
- Mi bi smo voljeli posjetiti Dubrovnik ovog ljeta. ❌
- Rado bi smo vam pomogli, samo recite što trebate. ❌
- Bi smo li stigli na predstavu ako krenemo sada? ❌
Zapamtite: “bismo” je jedinstvena riječ koja označava kondicional za prvo lice množine i uvijek se piše zajedno, dok je oblik “bi smo” gramatički neispravan i ne pripada standardnom hrvatskom jeziku.