Računala su postala neizostavan dio našeg svakodnevnog života. Ovi složeni uređaji sastoje se od brojnih dijelova koji zajedno omogućuju obradu podataka i izvršavanje raznih zadataka. Glavni dijelovi računala uključuju matičnu ploču, procesor, radnu memoriju, grafičku karticu, tvrdi disk, napajanje i kućište.
Svaki od ovih dijelova ima svoju važnu ulogu u radu računala. Matična ploča povezuje sve ostale komponente, procesor obavlja izračune, RAM omogućuje brzi pristup podacima, a tvrdi disk pohranjuje podatke. Zajedno, ovi dijelovi čine moćan sustav koji nam olakšava posao i zabavu.
1. Matična ploča
Matična ploča je srce računala. Ona povezuje sve ostale komponente u jednu cjelinu. Zamislite je kao veliku kartu s putovima koji spajaju različite dijelove grada.
Na matičnoj ploči nalazimo mnogo važnih utora i priključaka. Tu se smješta procesor, memorija i grafička kartica. Također služi za spajanje tvrdih diskova i optičkih pogona.
Vrsta matične ploče utječe na brzinu i mogućnosti vašeg računala. Novije ploče podržavaju brže procesore i više memorije. One također imaju više USB portova za spajanje vanjskih uređaja.
Današnje matične ploče često imaju ugrađene zvučne i mrežne kartice. To znači da ne morate kupovati dodatne komponente. Neke čak dolaze s Wi-Fi i Bluetooth podrškom.
Pri odabiru matične ploče, razmislite o svojim potrebama. Želite li igrati najnovije igre? Ili vam treba računalo za uredski rad? Odgovor na ta pitanja pomoći će vam izabrati pravu ploču za vas.
2. Procesor (CPU)
Procesor je srce računala. Ovaj mali čip obavlja sve važne zadatke i bez njega računalo ne bi radilo. Zamislite ga kao mozak koji upravlja svim operacijama.
Glavni proizvođači procesora su Intel i AMD. Oni stalno unapređuju svoje proizvode, pa procesori postaju sve brži i moćniji. Moderne verzije mogu izvršavati milijarde operacija u sekundi!
Procesor se sastoji od nekoliko ključnih dijelova. Aritmetičko-logička jedinica izvodi matematičke i logičke operacije. Kontrolna jedinica upravlja tokom podataka i instrukcija. Tu je i priručna memorija koja ubrzava rad.
Snaga procesora mjeri se u gigahercima (GHz). Veći broj znači brži rad, ali to nije jedini faktor. Bitni su i broj jezgri, količina priručne memorije i arhitektura.
Pri kupnji novog računala, izbor procesora je vrlo važan. On utječe na ukupne performanse sustava. Zato treba paziti da procesor odgovara vašim potrebama i budžetu.
3. Radna memorija (RAM)
RAM, skraćeno od “random-access memory”, je ključna komponenta svakog računala. Ova vrsta memorije služi kao privremeno skladište podataka kojima procesor često pristupa. RAM omogućuje brzi pristup informacijama, što značajno ubrzava rad računala.
Kada upalimo računalo, operativni sustav i programi koje koristimo učitavaju se u RAM. To znači da računalo može brzo pristupiti tim podacima bez potrebe za traženjem na tvrdom disku. Što više RAM-a imamo, to više programa možemo istovremeno pokrenuti bez usporavanja sustava.
Postoje različite generacije RAM-a, poput DDR3 i DDR4. Novije generacije nude veće brzine i kapacitete. Većina modernih računala koristi DDR4 memoriju, koja pruža izvrsne performanse za svakodnevnu upotrebu i zahtjevnije zadatke.
Količina RAM-a u računalu mjeri se u gigabajtima (GB). Za osnovnu upotrebu, 8 GB RAM-a je dobar početak. No, za zahtjevnije korisnike koji rade s velikim datotekama ili igraju najnovije igre, 16 GB ili više može biti bolja opcija.
Zanimljivo je da se sadržaj RAM-a briše kada isključimo računalo. Zato je važno spremiti svoj rad prije gašenja!
4. Grafička kartica (GPU)
Grafička kartica je ključni dio računala zadužen za stvaranje slika na zaslonu. Srce grafičke kartice je GPU (grafička procesorska jedinica) koja obrađuje složene grafičke podatke.
Moderne grafičke kartice imaju vlastitu memoriju (VRAM) za pohranu tekstura i drugih podataka. Što više memorije kartica ima, to bolje može prikazivati detaljne slike i 3D modele.
Grafičke kartice dolaze u dvije osnovne vrste: integrirane i zasebne. Integrirane su dio matične ploče i dijele sistemsku memoriju. Zasebne kartice su moćnije i imaju vlastitu memoriju.
Za igrače i profesionalce koji rade s 3D grafikom, snažna grafička kartica je neophodna. Ona omogućuje glatko igranje najnovijih igara i brzu obradu videa.
Cijena grafičkih kartica varira od oko 100 EUR za osnovne modele do preko 1000 EUR za najnaprednije. Pri kupnji treba uzeti u obzir svoje potrebe i budžet.
5. Napajanje
Napajanje je ključna komponenta računala koja osigurava električnu energiju svim ostalim dijelovima. Ono pretvara izmjeničnu struju iz zidne utičnice u istosmjernu struju koju računalo koristi.
Snaga napajanja se mjeri u vatima (W) i obično se kreće od 400W do 1000W za prosječna kućna računala. Važno je odabrati napajanje dovoljne snage za sve komponente.
Napajanja dolaze u različitim veličinama i oblicima, ovisno o kućištu računala. ATX standard je najčešći za stolna računala.
Kvalitetno napajanje ima zaštitne mehanizme poput zaštite od preopterećenja i kratkog spoja. Ovo štiti ostale komponente od oštećenja.
Efikasnost napajanja se označava 80 PLUS certifikatom, od brončanog do titanijumskog. Efikasnija napajanja troše manje struje i proizvode manje topline.
Pri odabiru napajanja, treba uzeti u obzir potrošnju energije svih komponenti računala. Preporuča se dodati oko 20% na izračunatu potrošnju za buduća proširenja.
6. Kućište
Kućište je vanjski dio računala koji štiti sve ostale komponente. Zamislite ga kao kuću za vaše računalo. Unutar njega smještene su ključne komponente poput matične ploče, procesora, grafičke kartice i tvrdog diska.
Kućišta dolaze u različitim oblicima i veličinama. Neki su mali i kompaktni, savršeni za ured, dok su drugi veliki i prostrani, idealni za igrače koji žele dodati više komponenti.
Moderna kućišta često imaju prozirne stranice kako biste mogli vidjeti unutrašnjost. To nije samo za izgled – pomaže vam da lakše uočite probleme poput prašine ili olabavljenih kabela.
Na prednjoj strani kućišta obično ćete naći USB portove i priključke za slušalice. To je praktično jer ne morate posezati iza računala svaki put kad želite nešto priključiti.
Važna funkcija kućišta je i hlađenje. Dobro dizajnirano kućište ima ventilatore koji uvlače hladan zrak i izbacuju topli, održavajući vaše računalo na sigurnoj temperaturi.
7. Tvrdi disk
Tvrdi disk je ključna komponenta računala za pohranu podataka. Zamislite ga kao veliku knjižnicu u kojoj se čuvaju sve vaše digitalne informacije. Unutar metalnog kućišta nalaze se okrugle ploče presvučene magnetnim materijalom.
Kad uključite računalo, te se ploče počnu brzo vrtjeti. Iznad njih lebdi mala glava za čitanje i pisanje, slična igli gramofona. Ona zapisuje i čita podatke s diska nevjerojatnom brzinom.
Tvrdi diskovi dolaze u različitim kapacitetima. Možete naći modele od 500 GB pa sve do ogromnih 20 TB. Veći kapacitet znači više prostora za vaše datoteke, ali i višu cijenu. Brzina diska također varira – brži diskovi omogućuju brže učitavanje programa i datoteka.
Postoje tri glavne vrste tvrdih diskova:
- Klasični HDD – najjeftiniji, ali i najsporiji
- SSD – brži i tiši, bez pokretnih dijelova
- NVMe SSD – najbrži, idealan za zahtjevne korisnike
Tvrdi disk je srce vašeg digitalnog života. Na njemu se čuvaju vaše dragocjene fotografije, važni dokumenti i omiljene igre. Bez njega, računalo bi bilo poput prazne bilježnice – beskorisno!
8. Ulazne jedinice
Ulazne jedinice su ključni dijelovi računala koji nam omogućuju unos podataka i naredbi. Bez njih, naša interakcija s računalom bila bi nemoguća.
Tipkovnica
Tipkovnica je nezamjenjiv alat za unos teksta i naredbi u računalo. Sastoji se od oko 100 tipki raspoređenih u nekoliko skupina. QWERTZ raspored je standardan u Hrvatskoj, dok se u engleskom govornom području koristi QWERTY.
Moderne tipkovnice često imaju dodatne funkcije poput multimedijskih tipki za kontrolu glazbe ili osvjetljenja. Bežične tipkovnice postaju sve popularnije jer pružaju veću slobodu kretanja. Neki modeli čak imaju ergonomski dizajn koji smanjuje naprezanje ruku tijekom dugotrajnog rada.
Miš
Miš je uređaj koji pretvara pokrete ruke u kretanje pokazivača na zaslonu. Dva glavna gumba i kotačić za pomicanje su standardni, ali gaming miševi često imaju više gumba za brže naredbe.
Optički miševi su zamijenili starije mehaničke modele, pružajući veću preciznost. Bežični miševi su praktični, ali zahtijevaju redovito punjenje baterije. Za grafičke dizajnere, grafički tableti s olovkom mogu biti bolja alternativa mišu, omogućujući precizniji rad.
Skener / printer
Skeneri digitaliziraju fizičke dokumente i slike, pretvarajući ih u digitalne datoteke. Mogu biti samostalni uređaji ili dio višenamjenskih pisača. Kvaliteta skeniranja mjeri se u DPI (točkama po inču) – što je veći broj, bolja je kvaliteta.
Pisači, iako primarno izlazne jedinice, mogu imati ugrađene skenere. Ovi višenamjenski uređaji štede prostor i novac. Neki modeli imaju i funkciju faksa, što ih čini korisnim za male urede. 3D skeneri su nova tehnologija koja omogućuje stvaranje digitalnih 3D modela fizičkih objekata.
9. Izlazne jedinice
Izlazne jedinice su ključni dio računala koji nam omogućuju da vidimo, čujemo ili osjetimo rezultate obrade podataka. Bez njih, računalo bi bilo samo kutija koja obrađuje informacije bez načina da nam ih prikaže.
Monitor
Monitor je najvažnija izlazna jedinica računala. On nam prikazuje sve što radimo na računalu, od pisanja dokumenata do gledanja filmova. Današnji monitori dolaze u raznim veličinama, od malih 13-inčnih do ogromnih 34-inčnih i većih. Kvaliteta slike se drastično poboljšala kroz godine, pa sad imamo LCD, LED i OLED tehnologije koje pružaju nevjerojatno oštre i živopisne boje.
Rezolucija monitora je isto bitna – od standardne HD (1280×720) do 4K (3840×2160) i čak 8K za one koji žele vrhunsku kvalitetu slike. Neki monitori imaju i posebne značajke poput visokih frekvencija osvježavanja za glatko igranje igara ili zakrivljenih zaslona za bolji doživljaj gledanja.
Zvučnici
Zvučnici nam omogućuju da čujemo sve zvukove koje računalo proizvodi. Bez njih, ne bismo mogli uživati u glazbi, filmovima ili video igrama. Zvučnici dolaze u raznim oblicima i veličinama – od malih ugrađenih zvučnika u laptopima do velikih surround sound sustava za prave audiofile.
Kvaliteta zvuka ovisi o više faktora, poput snage (mjerene u vatima), frekvencijskog odziva i broja zvučničkih jedinica. Neki ljudi preferiraju bluetooth zvučnike zbog praktičnosti, dok drugi biraju žičane opcije za bolju kvalitetu zvuka.
Za one koji žele privatnost ili ne žele smetati drugima, slušalice su odlična alternativa zvučnicima. One pružaju intimniji doživljaj zvuka i često imaju bolju kvalitetu od običnih zvučnika.
Pisač
Pisač nam omogućuje da prenesemo digitalne informacije na papir. Postoje različite vrste pisača, svaka sa svojim prednostima. Tintni pisači su odlični za ispis fotografija i dokumenata u boji, dok su laserski pisači brži i ekonomičniji za velike količine crno-bijelih dokumenata.
Moderne pisače često nazivamo višenamjenskim uređajima jer mogu i skenirati, kopirati i faksirati dokumente. Neki čak imaju mogućnost bežičnog ispisa preko Wi-Fi mreže, što znači da možemo ispisivati dokumente s bilo kojeg uređaja u kući.
Brzina ispisa se mjeri u stranicama po minuti (ppm), a kvaliteta u točkama po inču (dpi). Važno je odabrati pisač koji odgovara našim potrebama – netko tko često ispisuje fotografije trebat će drugačiji pisač od nekoga tko uglavnom ispisuje poslovne dokumente.
10. Softver
Softver je nevidljivi mozak računala. To je skup programa i podataka koji govore računalu što da radi. Bez softvera, računalo bi bilo samo hrpa beskorisnog metala i plastike.
Postoje dvije glavne vrste softvera: sistemski i aplikacijski. Sistemski softver upravlja samim računalom. To uključuje operacijske sustave poput Windowsa ili macOS-a. Oni omogućuju da sve komponente računala rade zajedno.
Aplikacijski softver su programi koje koristimo za određene zadatke. To mogu biti uredske aplikacije poput Microsoft Officea, internetski preglednici poput Chromea ili igre poput Minecrafta.
Softver se stalno nadograđuje i mijenja. Programeri rade na poboljšanju postojećih programa i stvaranju novih. Zato je važno redovito ažurirati softver na svom računalu.
Zanimljivo je da softver može biti besplatan ili se mora kupiti. Neki programi, poput antivirusnih, mogu koštati i do 50 EUR godišnje. Ali postoje i mnogi kvalitetni besplatni programi za svakodnevnu upotrebu.